Intervju / Zvizdić: Napredak ostvaren u zadnje tri godine je garancija evropske budućnosti BiH
Kako komentarišete donesenu Strategiju Evropske komisije za Zapadni Balkan?
Strategija proširenja Evropske unije na prostor Zapadnog Balkana, koja je danas predstavljena od Evropske komisije, je pozitivan signal za zemlje regiona jer sadrži niz važnih preporuka i poruka od kojih su dvije ključne: jasan i nedvosmislen stav da je Zapadni Balkan strateški važan dio EU i otvorena perspektiva članstva u EU za sve zemlje Zapadnog Balkana. Strategija je još jednom potvrdila posvećenost EU evropskoj perspektivi zemalja Zapadnog Balkana, prepoznajući važnu činjenicu da je proširenje bitan element i u jačanju same Unije.
Istovremeno, i ne izdvajajući bilo koju zemlju posebno, institucije Evropske unije očekuju od svake zemlje partnera na području Zapadnog Balkana da svoje opredjeljenje za priključenje EU potvrde pojačanim naporima na ispunjavanju fundamentalnih kriterija za članstvo, u prvom redu u oblasti vladavine prava, jačanja ekonomije, usvajanja EU pravila i standarda, te unapređenje regionalne saradnje i procesa pomirenja.
Strategija određuje šest ključnih inicijativa, kao i Akcioni plan konkretnih mjera u sljedećim oblastima: vladavina prava, jačanje saradnje u oblasti sigurnosti i migracija, podrška socioekonomskom razvoju, unapređenje agende za povezivanje u oblasti transportne i energetske infrastrukture, pokretanje digitalne agende za Zapadni Balkan i podrška regionalnoj saradnji, dobrosusjedskim odnosima i procesima pomirenja.
Ono što je posebno važno, i što predstavlja stvarni stimulans za dalji rad i napredak, jeste činjenica da će dinamiku ispunjavanja postavljenih uvjeta i rokova, oko kojih se u posljednje vrijeme u BiH paušalno i neargumentovano pisalo, svaka zemlja pojedinačno određivati sama, uz prethodnu realizaciju postavljenih uslova i bez licitiranja rokova od Evropske komisije. Izuzetno je važna i odrednica iz Strategije u kojoj je naglašeno da se moraju uspostaviti posebni aranžmani kako bi se osiguralo da nove države članice ne mogu blokirati pristupanje ostalih kandidata Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.
Da li je ovo pozitivna poruka za BiH?
Strategije proširenja Evropske unije na zapadni Balkan je još jedna potvrda da Bosna i Hercegovina ima jasnu evropsku perspektivu, ali da evropska budućnost zavisi isključivo od naše spremnosti da se iskreno posvetimo tom cilju.
Ispunjenje uvjeta iz evropske agende nije dnevnopolitičko već pitanje budućnosti BiH. Reforme moramo provesti kako bi stvorili bolje i sigurnije društvo za sve građane, a ne da bi bilo ko prikupio sitne političke poene. Mislim da je najveći problem upravo u politikama i pojedincima koji ovo ne razumiju, a imaju nezajažljive ambicije da vode evropske i druge procese.
Vijeće ministara BiH je u protekle tri godine, i pored stalnih opstrukcija, postiglo značajan napredak na evropskom putu. Period od 2015. godine pa sve do danas, je bio najuspješniji period u procesu evropskih integracija BiH. Stupio je na snagu SSP, uspješno se realizira Reformska agenda, usvojene su strategije transporta, okoliša i ruralnog razvoja što će BiH donijeti nove stotine miliona eura investicionih i grant sredstava, u februaru će Evropskoj komisiji biti predat Upitnik za BiH čime će početi proces dobivanja kandidatskog statusa. Sve ovo je Evropska unija vrednovala kao stvarni napredak i istinsko opredjeljenje BiH za članstvo u EU, i zbog toga je BiH i tretirana kao perspektivna članica EU.
U narednom periodu nas čeka još puno posla, posebno zbog činjenice da plan Strategije proširenja Evropske unije omogućava državama zapadnog Balkana da u procesu integracije dostignu i prestignu jedna drugu. Takva šansa postoji i za BiH naravno, ukoliko postignemo konsenzus da političke, ekonomske i legislativne reforme nemaju alternativu.
Moramo li se brže kretati na putu ka EU?
Moramo, ali imajući u vidu da je evropski put BiH bio skoro osam godina u blokadi, posebno u periodu od 2010. do 2014. godine kada su zemlje u našem regionu dobile kandidatski status: Crna Gora 2010., Srbija 2012. i Albanija 2014., evidentno je da smo u zadnje tri godine napravili stvarni napredak na skoro svim poljima, a posebno u procesu evropskih integracija.
Zašto BiH u periodu 2010-14. nije uradila "domaću zadaću" i zašto je BiH stajala u mjestu dok su drugi napredovali je pitanje koje treba postaviti današnjoj opoziciji i "opoziciji u poziciji", koji su u tom periodu imali liderske pozicije i nisu uradili ništa, a danas su najglasniji u kritizerstvu i politizaciji svih tema.
Pogledajte samo njihovo lažno dušebrižništvo i nevjerovatnu količinu dezinformacija i izmišljenih rokova koje su zadnjih nekoliko dana plasirali u medijski prostor, a koji ne postoje u usvojenoj Strategiji. Namjera im je bila zlurada, pokušali su, poput "ptica zloslutnica", unijeti smutnju među građane i pozicionirati BiH kao zemlju bez evropske perspektive. Nevjerovatan je taj poriv i želja da se stvari nastoje prikazati lošijim nego što jesu. Vjerujte mi da me sve češće čudi takva vrsta autodestrukcije.
Na sreću građana BiH istina je sasvim drugačija i mnogo pozitivnija, jer smo svi, a posebno mi u Vijeću ministara BiH, naporno radili da unaprijedimo evropsku poziciju BiH. Uspjeli smo, da se izrazim fudbalskim rječnikom, poslije skoro bezizlazne situacije koju smo naslijedili, u 2015. godini izboriti baraž, a onda se u 2016. i 2017. godini izboriti za plasman na "evropsko prvenstvo za proširenje" i sada će naša pozicija i naš konačni plasman zavisiti od kvalitete naše igre i nastupa naše reprezentacije.
Očekujete li smanjenje intenziteta reformi ove godine s obzirom na izbore?
Bilo bi logično da će dobronamjerne preporuke iz Strategije i poruke evropskih zvaničnika na identičan način shvatiti sve političke snage u BiH i da predizborna kampanja, iako smo u izbornoj godini, neće biti važnija od prioriteta koje je postavila Evropska unija.
Ali, u predizbornim godinama postajemo zemlja paradoksa, tako da nažalost, očekujem smanjenje intenziteta reformi, jer se svaka tema maksimalno politizira u cilju dobijanja sitnih političkih poena.
Ipak, pozivam na posvećenost životnim pitanjima i prioritetima, na sinergiju svih političkih, ekonomskih, akademskih i ukupnih društvenih resursa u cilju ubrzanja puta ka članstvu u EU kao jedinom garantu stabilnosti, prosperiteta i socijalno-ekonomskog napretka bosanskohercegovačkog društva u cjelini.
