Glas osoba s invaliditetom: Prilagoditi turističke i ugostiteljske objekte u Sarajevu

"Nekad mi se čini nevjerovatno da negdje ne mogu pristupiti samo zbog nekoliko stepenica. Posebno mi teško pada to što ne mogu samostalno ući u svaki muzej i galeriju ili objekat historijske važnosti. Nerijetko mi se desi da mi ljudi čestitaju jednostavno zato što sam izašla iz kuće, a sasvim normalne situacije poput noćnog izlaska sa prijateljima postaju povod za hvalospjev", kaže Dervović.

Svaki put kada ne može negdje samostalno ući, jako je teško, dodaje Merima.

"Jako je ponižavajuće i poražavajuće kada vidite kako je sve prilagođeno u drugim evropskim zemljama u kojima se podrazumijeva da stepenice nisu problem jer postoji rampa ili lift pomoću kojih osoba sa lokomotornim teskoćama može da uđe", poručuje Dervović.

Mada se, nastavlja nam, u posljednje vrijeme situacija s prilazima za invalidska kolica u Sarajevu popravila, daleko je to, kaže, od idealnog.

"Problem sa prilazom je prisutan svugdje, bilo da se radi o kulturnim institucijama poput muzeja i galerija ili fakulteta, prodavnica, ugostiteljskih objekata... Za moje potrebe situaciju prvenstveno otežavaju arhitektonske barijere, odnosno nedostatak liftova i rampi. Čak i na mjestima gdje postoje, često se desi da su neupotrebljivi. U idealnom svijetu bismo što više radili na tome da budemo i u stvarnosti inkluzivno društvo, radili bismo na rušenju barijera", smatra Dervović.

Podizanje svijesti i rušenje barijera, prvi je korak, kaže nam, na kojem treba raditi, kako bi se ovaj problem iskorijenio.

"Konstantno treba raditi na podizanju svijesti, rušenju zastarijelih mitova i predrasuda da osobe sa invaliditetom samo sjede kod kuće i da ne putuju. To apsolutno nije tačno. Ja kao korisnica invalidskih kolica sam više puta samostalno putovala. Kada bismo više turističkih i ugostiteljskih objekata prilagodili osobama sa invaliditetom to bi donijelo dobrobiti za sve. Trećina svjetske populacije ima neki oblik invaliditeta, a zamislite koliko bi profita mogle da donesu makar osnovne prilagodbe. Te prilagodbe ne bi donijele dobrobit isključivo osobama sa invaliditetom, već i starijim osobama, osobama sa privremenom ograničenom mobilnošću, porodicama sa malom djecom...", smatra naša sagovornica.

S obzirom da je diplomirala na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Dervović ističe da je ovo odličan primjer inkluzivnog fakulteta.

"Prilaz je odličan, lift postoji i uvijek s ponosom naglašavam da je kolektiv Filozofskog fakulteta pokretač mnogih projekata i radionica koji u prvi plan stavljalju osobe sa invaliditetom", kaže naša sagovornica.

Pojašnjenje smo dobili i od Turističke zajednice kantona Sarajevo, čiji direktor Nermin Muzur tvrdi da situacija u KS i nije tako poražavajuća kada je u pitanju ova problematika, no da bi, istina, stvari mogle biti mnogo bolje.

"Od značajnijih dijelova po gradu, odnosno atraktivnijih lokacija u Sarajevu, koliko znam, sve su prilagođene i dostupne invalidima. I u gradu, i u gradskim šetnicima, lokacije su dostupne invalidima. Međutim, sigurno je da se na tome još može raditi, odnosno da ima nekih mjesta koja bi se morala i trebala prilagoditi ovoj vrsti populacije. Sigurno je da bi Turistička zajednica KS sutra podržala takvu akciju, kako bismo doprinijeli da se osobama s invaliditetom olakša život", kazao je Muzur.

Merimu Karamović, također osobu s invaliditetom, zatekli smo ispred Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Željela je ući u jednu od najvažnijih naučno-obrazovnih i kulturnih institucija u našoj zemlji, ali je morala prijeći desetak stepenica prije nego uđe u zgradu, što se ne može nazvati nikako drugačije nego apsurdom.

"Nažalost, mnogo je lokacija u Sarajevu koje nemaju obezbijeđen pristup za osobe u invalidskim kolicima. Nezahvalno bi bilo govoriti da ovakva situacija ne otežava svakodnevicu, ali smatram da to nije i ne smije biti razlog za odustajanje i da je potrebno truditi se na različite načine, prvenstveno na individualnom, a zatim koliko je to moguće i na kolektivnom nivou. Ne mogu reći da idealno rješenje postoji, jer bi to značilo prilagođenost apsolutno svih sadržaja osobama sa invaliditetom, što smatram da u Sarajevu, barem zasad, nije moguće. Potrebno je da država uloži još mnogo napora kako bi se ovaj problem u narednim godinama postepeno smanjivao", smatra Karamović.

Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja kazao nam je da je prilaz invalidskim kolicima problem koji su pokušavali riješiti već godinama, ali su svaki put naišli na kamen spoticanja. Kada će ovaj problem biti riješen, kaže nam, ne zna se...

"To je pitanje koje se decenijama povlači kod nas. Nažalost, arhitekti Zavoda za zaštitu spomenika i mi, nismo do sada uspjeli naći rješenje koje bi bilo funkcionalno, a koje bi sačuvalo Muzej kao nacionalni spomenik. Nisu dozvoljene intervencije koje bi narušavale njegovu graditeljsku cjelinu onakvu kakva jeste. Svi smo svjesni da je problem zbog velikog broja stepenica koje imamo, i ne samo kada je riječ u ulazu u Muzej, nego je problem i kretanje kroz Muzej", kazao je Sijarić i ovaj problem ostavio neriješenim do daljnjeg.