Godišnjica Dobrovoljačke: Gorko sjećanje, jasne sudske odluke i čuvena poruka "Ne pucaj"
Tog je dana trebala biti izvršena razmjena vojnika JNA iz Kasarne Bistrik u zamjenu za zarobljenog predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića kojeg je dan ranije JNA zarobila na aerodromu. I sam Izetbegović je bio u koloni. Nedugo nakon polaska, kolona je presječena i zaustavljena u današnjoj ulici Hamdije Kreševljakovića. I pored dokumentovane naredbe generala Jovana Divjaka da se vatra obustavi, pripadnici Teritorijalne odbrane BiH ubili su šest osoba iz kolone, a njih oko 170 zarobili.
Kako je u jednom intervjuu kazao Ejup Ganić, tadašnji Izetbegovićev zamjenik, JNA nije ispoštovala dogovor o povlačenju i razmjeni. Naime, u kamionima JNA je sa sobom ponijela oružje i dokumentaciju iz kasarne.
Mediji u Republici Srpskoj, kao i mediji u susjednoj Srbiji, a uz njih i veći dio srpskih političara, besramno tvrde da su 3. maja u incidentu ubijena 42 vojnika Jugoslovenske narodne armije. Tako će se danas u Miljevićima pokraj Sarajeva održati obilježavanje stradanja "42 vojnika JNA".
Zvanična informacija u današnjim izdanjima medija u Republici Srpskoj izgleda otprilike ovako:
"U napadu paravojnih muslimanskih naoružanih formacija na pripadnike JNA 2. i 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu ubijena su 42 pripadnika JNA prilikom dogovorenog povlačenja iz zgrade komande vojne oblasti, dok je 71 ranjen, a 207 pripadnika JNA je zarobljeno. Od 42 poginula vojnika JNA, njih 32 bili su Srbi, šestorica Hrvati, po dva Bošnjaka i Albanca"
Uporno laganje o tome kako se incident u Dobrovoljačkoj dešavao dva dana pretvorilo se u "istinu" koju veći dio medija u RS i Srbiji ponavljaju svake godine, na dan obilježavanja ovog nemilog događaja.
Činjenice govore drugačije. Incidentu u Dobrovoljačkoj pridodati su ranije stradali vojnici JNA, prvenstveno oni koji su neutralisani kao legitimna vojna meta prilikom napada Jugoslovenske narodne armije na Sarajevo 2. maja 1992. godine. Također, okršaji između JNA i branilaca grada dešavali su tokom cijelog aprila s obzirom da je opsada grada počela početkom mjeseca. Također, i civili su bili ubijani tokom cijelog mjeseca, a nekoliko njih upravo paljbom iz kasarne Bistrik.
Tačan broj poginulih u Dobrovoljačkoj varira između šest i sedam. U jednom od intervjua Milutin Kukanjac, nekadašnji komandant Druge vojne oblasti, kazao je da je tog dana, 3. maja 1992., smrtno stradalo šest osoba. Prema podacima Tužilaštva BiH, smrtno je stradalo sedam, a ranjeno 14 osoba.
Podsjećamo, Tužilaštvo BiH je 2012. obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj "Dobrovoljačka". Među njima su bili penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić. O Dobrovoljačkoj stav je dao i Haški sud koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila legitimna vojna meta.
Sarajevo dobilo novu turističku atrakciju: Panoramski točak "smjestio se" na Vilsonovom šetalištu
