Grlić Radman pisao Stoltenbergu i upozorio ga na posljedice ako Hrvatska ne bude dio misije u BiH
Grlić Radman je uputio pismo prvom čovjeku najsnažnijeg vojnog saveza na svijetu u kojem je Hrvatska od 2009. godine. U pismu je istakao ono što smatra principijelnim stavom Hrvatske.
"Ostaje principijelan stav Hrvatske da učešće u takvoj misiji mora biti otvoreno za sve saveznice, jer je to naše inherentno pravo, što je navedeno u preambuli Sjevernoatlantskog sporazuma kroz odlučnost da ujedinimo napore za kolektivnu odbranu te za očuvanje mira i sigurnosti. Tokom diskusije sa Alijansom omogućili smo relevantne činjenice i objašnjenja, zauzimajući konstruktivan i staložen pristup", ocijenio je šef diplomatije Hrvatske u pismu koji je objavio portal Istraga.
Objasnio je zašto misli da Hrvatskoj treba biti omogućeno da učestvuje u vojnim misijama u Bosni i Hercegovini.
"S tim u vezi, dopustite mi da još jednom istaknem činjenicu da ne postoje pravne, kao i to da ne bi trebale postojati bilo kakve političke prepreke ili zabrinutosti za učestvovanje Hrvatske u bilo kojoj misiji ili operaciji NATO-a. Osim toga, moguće isključenje Hrvatske ne bi bilo samo diskriminatorno za saveznicu, u ovom slučaju za Hrvatsku, već bi je dovelo u nepovoljan položaj u odnosu na moguće operativne partnere", konstatovao je.
Prema njegovim riječima, to bi bilo u suprotnosti sa obavezama, pravima i odgovornostima koje proizilaze iz članstva u NATO-u.
"Vjerujemo da vaš stav u vezi sa učešćem jedne saveznice u NATO-ovoj misiji u Iraku govori u prilog našem stavu", dodaje.
Grlić Radman je upozorio na posljedice ako se Hrvatskoj uskrati njeno učešće.
"Takva diferencijacija mogla bi biti politički veoma štetna za savezničko jedinstvo i solidarnost, postavljajući štetan presedan za buduće napore našeg saveza. S obzirom na trenutno pogoršanu sigurnosnu situaciju u Evropi, koja je uzrokovana ruskom agresijom na Ukrajinu, te imajući u vidu destabilizirajuće djelovanje trećih strana na Zapadnom Balkanu općenito, a posebno u Bosni i Hercegovini, slanje poruke o razjedinjenosti saveznika bilo bi posebno opasno", poručio je.
Smatra da je uloga Hrvatske tokom ratnih 90-ih također u prilog njenoj namjeri.
"Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, dopustite mi da vas podsjetim da je Hrvatska 90-ih godina bila ključna za osiguranje podrške, vojne i humanitarne pomoći te u konačnici za osiguranje i implementaciju mira u Bosni i Hercegovini. Po pozivu bosanskohercegovačkih vlasti na osnovu Splitskog sporazuma iz 1995., pomoć Hrvatske bila je ključna za oslobađanje velikih dijelova Bosne i Hercegovine, stvarajući pretpostavke za zaključivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir", mišljenja je Grlić Radman.
Kako je istakao, posljedično, Hrvatska je olakšala raspoređivanje i uspješnu misiju vojnih aspekata ovog sporazuma. Pozvao se i na pravnu analizu, za koju je Stoltenbergu naveo da je priložena uz ovo pismo.
"Ispunjavajući svoju ograničenu obavezu iz člana 3 Aneksa 1A sporazuma, Hrvatska je time pomogla omogućavanju kasnijih misija, uključujući EUFOR-ovu operaciju Althea. Povodom određenih prigovora iz prošlosti, koji se neopravdano odugovlače 27 godina, uz pismo prilažemo pravnu analizu o hrvatskom učešću", ukazao je.
Naglasio je da će Hrvatska nastaviti podržavati Bosnu i Hercegovinu na njenom euroatlantskom putu te je imao poruku za generalnog sekretara NATO-a.
"Mora se osigurati pravedna, poštena i razborita pravila o učešću svih saveznica u svim operacijama i misijama koje vodi NATO, uključujući i potencijalnu novu misiju NATO-a u Bosni i Hercegovini. Budući da Vlada Republike Hrvatske cijeni vaše vodstvo i posvećenost uspjehu našeg saveza, vjerujem da možemo računati na vašu podršku po ovom pitanju u korist savezničkog jedinstva, kao i stabilnosti i sigurnosti Bosne i Hercegovine", zaključio je Grlić Radman.
Podsjećamo, predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je nedavno izjavio da će Hrvatska učestvovati u NATO-ovim misijama u Bosni i Hercegovini. Tada je NATO-u poručio da je bolje da se ne suprotstavlja.
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
