Bh. humanitarci u Turskoj: Na stisak ruku djece izbjeglica ne možete ostati ravnodušni

Ovi mališani su svjesni da su ostali bez svojih roditelja, a u ljudima koji se trenutno brinu o njima vide veliku podršku i sigurnost.

"Iz dječijih pogleda je vidljivo da vjeruju ljudima koji se brinu o njima. Mogu slobodno reći da su za veoma kratko vrijeme i uz mnogo improvizacija oni koji se brinu o njima uspjeli napraviti mnogo. Uradili su mnogo toga kako bi djeca što brže prebrodila psihološke traume", nastavlja naš sagovornik.

Dodaje i da su susreti s nemoćnim mališanima bh. volontere doveli u stanje emotivnog šoka u kojem su suze same navirale.

Grad za podizanje čovjeka

Pripadnici organizacije IHH počeli su i izgradnju centra sa simboličnim nazivom "Grad za podizanje čovjeka" koji će omogućiti smještaj hiljadu mališana bez roditeljskog staranja.

"Kroz dobre uslove života omogućit će toj djeci da stanu na svoje noge i da prevaziđu sve probleme koje su ih zadesili. Bitno je da će imati dobro obrazovanje i odgoj koji nije roditeljski, ali zavređuje pažnju i pohvalu", dodaje Škrebo.

Za one koji su se uspjeli probiti do slobodne teritorije Škrebo kaže da je uglavnom riječ o osobama koje dolaze iz ruralnih sirijskih područja te su manje obrazovani.

"To je grupa ljudi koja za neki dalji put nije spremna, niti sposobna, tako da će briga o njima do kraja biti tretirana ovdje. Moram reći i da je riječ o osobama koje nisu zahtjevne, ali ni napadne u traganju za pomoći. Mnogo su dostojanstveni i hrabri, sve stoički podnose", opisuje Škrebo.

Naglašava i da često ističu da su uspjeli pobjeći Asadovim nasrtajima na njih i njihovu slobodu.

"To ih drži u svemu ovome, kao i velika vjera koja je prisutna kod ovih ljudi. Vjera je upravo ono što ljude drži u kriznim momentima i za što se hvataju. Isto je bilo i za vrijeme rata u BiH. Sve teškoće su se lakše podnosile ako se duboko u sebi vjerovalo da će doći neko bolje vrijeme", kaže on.

Bh. grupa volontera također se uspjela probiti i do same granice, odnosno do zidova koje gradi turska vojska, a kojima se onemogućavaju ilegalni ulazak izbjeglica iz Sirije u Tursku, kao i prolasci neželjenih osoba koje bi mogle nanijeti štetu onima koji su legalnim putem svoj spas uspjeli pronaći u Turskoj.

Potrebni hirurzi

"U neposrednoj blizini se nalaze i izbjeglički kampovi koji predstavljaju najniži nivo improvizacije. Postavljeni su šatori, bunkeri i kontejneri. Posjetili smo i jednu bolnicu u kojoj se zbrinjavaju ranjene osobe koje dolaze s teritorije Sirije. Ljekari se smjenjuju s vremena na vrijeme. Uglavnom je riječ o ljekarima koji su porijeklom iz Turske i Sirije, ali ima i onih koji dolaze s područja Evrope", nastavlja naš sagovornik.

Inače, u bolnicama koje djeluju na ovom području trenutno je najviše potrebna stručna pomoć hirurga koji bi vršili operativne zahvate, kao i ljekari opće prakse koji bi obavljali redovne preglede djece i starijih.

"U neformalnim razgovorima smo otvorili mogućnost i dolaska ljekara iz BiH koji bi nekoliko dana proveli u bolnici i dali svoju pomoć", nadovezuje se Škrebo.

Sva pomoć koja je namijenjena sirijskim izbjeglicama upućuje se u sabirni centar u turskoj organizaciji IHH, a koji se nalazi u gradu Reihanlyju.

"U ovaj centru svakodnevno se dovozi pomoć iz svih krajeva svijeta. Ovdje su trenutno prisutne najveće organizacije iz Katara, zatim Velike Britanije... Drago mi je da smo i mi sebe ugradili u sve ovo, odnosno da su i naši ljudi ugradili sebe i svoje dobro, a u interesu sirijskih izbjeglica", naglašava.

Bh. volonteri put tursko-sirijske granice nisu krenuli praznih ruku.

Podsjetimo, iz naše zemlje je prije nekoliko dana krenuo konvoj humanitarne pomoći "BiH za Siriju" sa 120 tona brašna Međunarodnog foruma solidarnosti MFS-EMMAUS koji je već stigao do logističkog centra organizacije IHH.

Otvorena je mogućnost organizacije još jednog konvoja koji bi trebao krenuti u martu ove godine i osim brašna donijeti i druge namirnice. Za pomoć Sirijcima može se donirati i odjeća, ali ona mora biti nova.

"Nikako ne dolazi u obzir polovna, odnosno korištena roba jer je takva politika Turske", pojašnjava Škrebo.

Pred kraj razgovora dodaje i da se nije pokajao što se odlučio na odlazak u Tursku. Isto bi učinio ponovo.

"Kada smo kretali iz BiH mnogi su se s nama pozdravljali kao da se nikada nećemo vratiti. Da li su to bili motivirajući ili kritički gestovi zbog naše 'ludosti', zasad ne znamo. Nastojat ću da dođem i idućim konvojima", poručuje.

Bh. humanitarci jučer su krenuli na jugoistok Turske, tačnije u Gaziantep gdje je također prisutan veliki broj sirijskih izbjeglica.

Tu će, između ostalog, vršiti i distribuciju lepina. Planom je predviđen i odlazak u Istanbul, a dolazak bh. humanitaraca u našu zemlju očekuje se u nedjelju.