Jasmin Mujanović: BiH nema pravog saveznika, u Srbiji vidimo nastavak ideološkog projekta iz '90-tih godina

Govoreći o glasanju zemalja u Generalnoj skupštini UN-a, a s posebnim osvrtom na suzdržan glas Ujedinjenih Arapskih Emirata, Mujanović kaže kako su odnosi unutar UN-a rezultat različitih interesa koje države imaju.

"To je surova realnost geopolitike. Nije trebalo da brojke ispadnu ovakve kakve jesu, ali to za nas nije važno. Važno je da je rezolucija prošla, ali i da ćemo na osnovu ove rezolucije imati neku vrstu dodatne simbolične platforme, na osnovu koje možemo nastaviti edukativne aktivnosti."

O dešavanjima unutar BiH nakon usvajanja rezolucije:

"Što se tiče mirnog razlaza, to je šuplja priča. Važno je osigurati osnovnu sigurnost građana Srebrenice i Bratunca, te bošnjačkog stanovništva širom istočne Bosne i djelovima sjeverne Bosne. Naravno da će Dodik i secesionističke vlasti u Banjoj Luci pokušati da upotrebljavalju ovaj momenat da, naravno, stvore nove krize i panike. Međutim, ja ne vidim suštinski ništa od svih tih njegovih prijetnji i opasnih retorika. Na kraju krajeva, moramo se podsjetiti jedne osnovne činjenice - kakvi god bili tzv. ideološki politički stavovi Dodika, on je u ovom momentu na rubu bankrota. Šta god on želi da najavi, uvijek se mora postaviti pitanje s kojim novcem to želi uraditi. Otcjepljenje nije jeftin projekat, a vi ne možete da primate platu u ovom momentu."

Mujanović je istakao da je već duži period znao da će se Rezolucija o genocidu u Srebrenici donijeti, te da je na tome počeo raditi prethodni tim Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama. Naveo je i da je takav proces sa svim rezolucijama, koje zahtijevaju dug proces traženja kosponzora.

Komentarišući diplomatske napore Bosne i Hercegovine u kontekstu ove Rezolucije, Mujanović je rekao kako je diplomatija u BiH limitirana uređenjem države, odnosno činjenicom da je za dosta ozbiljne poduhvate potrebna saglasnost Predsjedništva BiH. Također, istakao je i veliki problem kojeg ima naša zemalja.

"Što se tiče lobiranja, Bosna i Hercegovina nema formalni i institucionalni kapacitet, kao ni organizaciju, za ozbiljnije lobiranje u stvarnom smislu te riječi. To ne postoji. Možemo biti sigurni da veliki broj država koje su bile suzdržane su primile neke vrste garancija, možda i finansijskih ponuda, od Srbije, da bi glasali na taj način. BiH to ne radi uopšte, čak ni pojedini nivoi vlasti koji bi to mogli uraditi, kao što su to pojedini kantoni ili općine. To lobiranje o kojem mi često pričamo, to su samo inicijative pojedinaca. To su ljudi koji rade iz volje, strasti i ljubavi prema tome."

Na pitanje o odnosima Srbije s Kinom i Rusijom, koje kažu kako "stoje iza Srbije", Mujanović je istakao važno strateško pitanje za Bosnu i Hercegovinu.

"BiH, kao što smo mogli vidjeti kroz glasanje, nema nijednog stvarnog saveznika. Iako mi imamo puno dobrih prijatelja, nemamo nijednog savjetnika kao što Srbija ima Kinu i Rusiju. To bi trebalo da bude jedan veliki strateški prioritet za ovu vladu i za sve buduće bosanskohercegovačke vlade, da se nađu ti stvarni strateški saveznici. Savezništvo i prijateljstvo u geopolitičkom smislu su nešto sasvim drugačije."

Na pitanje o kritikama koje su uputile zemlje koje su bile suzdržane i protiv Rezolucije, da ona neće doprinijeti pomirenju u BiH, Mujanović kaže da to nije bila poena ove Rezolucije.

"Historijske političke činjenice postoje. To što neko kao što Vučić, Dodik, Šešelj, Karadžić ili Čović ne prihvataju historijske činjenice, to je njihov problem, nije naš. Mislim da je suludo očekivati da bilo kakav međunarodni čin može ubijediti nekoga ko ima ahistorične i reakcionarne stavove, ko se zalaže za fašističku politiku, da će on odjednom prihvatiti osnovne historijske političke činjenice. Svijet ne operiše tako i to ne treba očekivati."

Upitan o poziciji Hrvatske, odnosno činjenici da je ova zemlja kosponzor Rezolucije o Srebrenici dok lider HDZ-a u BiH Dragan Čović dočekuje osuđene ratne zločince, Mujanović kaže da je to licemjerno.

"Apsurdno je da ista vlada i isti politički predstavnici koji negiraju presude iz Haga sada očekivaju od ljudi u Bosni i Hercegovini da ćemo biti posebno zahvalni njima. Mislim, ne hvala, pogotovo zato što znamo da, u isto vrijeme kada vlada Andreja Plenkovića glasa za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, oni nastavljaju da se miješaju gotovo svakodnevno u interna pitanja Bosne i Hercegovine, pogotovo što se tiče Izbornog zakona. Kroz njihove diplomatske i političke aktivnosti, oni sprečavaju da mi imamo stvarni liberalni ustavni poredak u BiH gdje će svi građani Bosne i Hercegovine imati ista prava."

Mujanović je naglasio i ulogu Mađarske, nakon što je ova glasala bila jedina država Evropske unije koja je glasala "protiv" Rezolucije o genocidu u Srebrenici.

"U fokusu nije odnos prema BiH koji smo mogli prepoznati i ranije. Naravno da oni podržavaju, i finansijski, secesionističke aktivnosti Dodika i režima u Banjoj Luci. U fokusu je ustvari to da ono što Mađarska radi je veći problem za EU i NATO alijansu. Mađarska ne može ugroziti suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, ali može ugroziti političko i strateško zajedništvo EU i NATO-a u jednom historijskom i geopolitičkom momentu gdje niti jedna organizacija može takve stvari lako trpiti."

U kontekstu aktuelne situacije u Bosni i Hercegovini, Mujanović je iskazao razočarenje u aktuelnu vlast u našoj zemlji, ali i istakao da je to stvarnost političkog sistema u BiH.

"Najveće razočarenje što se tiče te koalicije jeste da su stranke "Trojke" koje su u prethodnim godinama konstantno tvrdile da su šampioni građanske ideje u BiH, oprale ruke od svih tih ideja i stavova u prvom momentu dolaska na vlast. Kao neko ko je otvoreno i godinama zagovarao baš te ideje i baš te političke stavove tih stranaka, to je stvarno razočarenje. Bio sam potpisnik brojnih memoranduma i inicijativa koje su krenule od njih, poput Jahorinske deklaracije, jer sam vjerovao da su te stranke, barem što se tiče osnovnih ideoloških pitanja, iskrenije nego političke opcije. To očigledno nije bila istina i to je za mene najveće razočarenje u ovom momentu. Što se tiče Dodika i Čovića, oni su nastavili da rade ono što su radili godinama, to je bilo totalno za očekivati. To nas sve dovodi do pitanja zašto su stranke poput SDP-a, NS-a i NiP-a pristale da neko poput Nenada Nešića bude ministar sigurnosti BiH. To su stvari koje su meni skandalozne i ne mogu da ih prihvatim."

Mujanović ističe također da je nemoguće dati zasluge ovim strankama za evropski put Bosne i Hercegovine, već da je kandidatski status za BiH rezultat situacije u Ukrajini i samo geopolitička odluka koja nema veze sa situacijom u Bosni i Hercegovini.

"Mislim da evropski put Bosne i Hercegovine nije usporen, već da on ne postoji. Da se razumijemo, on ne postoji ni za Srbiju, ni za Crnu Goru, da ne govorimo o Kosovu, Ukrajini i Moldaviji. To je sada jedan fiktivni proces koji je refleksija straha iz Brisela, čak i iz Washingtona, od dodatnih kriza i nestabilnosti, možda i sukoba, ako ne postoji neki politički okvir za ove zemlje sa Zapadnog Balkana. Ovo je bila geopolitička, a ne politička ili tehnička odluka zbog reformi, koje se, realno gledajući, ne dešavaju u Bosni i Hercegovini."

Govoreći o NATO putu Bosne i Hercegovine, Mujanović kaže kako je činjenica da Program reformi već dvije godine nije poslan iz BiH veliki skandal.

"To je veliki problem. Ja stvarno ne razumijem zašto je to pitanje kandidatskog statusa postalo fokus cjelokupne politike u Sarajevo, kada je ustvari to članstvo u NATO-u mnogo značaniji strateški cilj za Bosnu i Hercegovinu. Što je još važnije, članstvo u NATO-u je realan politički projekat, bez obzira na nedostatak koncenzusa po ovom pitanju koji nije postojao ni u Crnoj Gori, ni u Sjevernoj Makedoniji. Čak i Finska i Švedska su bile neutralne do druge faze ruske agresije na Ukrajinu, pa se situacija preokrenula veoma naglo. Bosna i Hercegovina bi veoma realno mogla biti sljedeća članica NATO-a do 2030. godine, baš zbog ovih geopolitičkih okolnosti. Gotovo je sigurno da ni BiH, ni druge zemlje na Zapadnom Balkanu, neće ući u EU do 2030. godine, pa ni do 2035. ni do 2040. godine."

Komentarišući potencijalni izbor Marina Vukoje u Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Mujanović je rekao da bi ovo imenovanje moglo biti kobno za BiH.

"Bilo bi izuzetno negativno za BiH. U svim državama, pa i najsloženijim, pitanje sastava Ustavnih sudova je jako osjetljivo. Vi morate imati ljude na tim funkcijama koji će održavati ustavnu stabilnosti i integritet države. To podrazumijeva da će sve odluke biti donesene u skladu sa demokratskim i liberalnim principima. Mi znamo da Marin Vukoja, koji ne samo da je blizak HDZ-u nego je bio kandidat ove stranke, će se suprostavljati primarno onom najvažnijem legalnom ustavnom pitanju u interesu Bosne i Hercegovine, a to je provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. HDZ eksplicitno negira te presude i suprostavlja se provođenju. Ja ne razumijem kako jedna stranka poput SDP-a ili NS-a, koji deklarativno tvrde da su za njih te presude kao alfa i omega njihovog političkog identiteta, da će u isto vrijeme glasati za Vukoju i dati većinu u sudu tom anti-evropskom paktu. Ja to ne mogu prihvatiti i razumjeti."

Mujanović je govorio i o svojoj novoj knjizi "Bošnjaci: Nacija nakon genocida", o identitetu Bošnjaka kao jednog od autohtonih naroda u Bosni i Hercegovini, koji je uspostavljen kao sekularan i odvojen od islamske vjeroispovijesti, ali i o potencijalnim ustavnopravnim rješenjima za budućnost Bosne i Hercegovine.

Gostovanje Jasmina Mujanovića u Klix Studiju možete pogledati direktno na našem YouTube kanalu kao i na portalu Klix.ba.

Također, nas možete slušati i na Spotify, Apple Podcastu, Amazon Music i drugim platformama.