"Sjedinjene Američke Države su u procesu razmatranja svoje politike o klimatskim promjena i Pariskom sporazumu, a ovo nije pozicija u kojoj možemo postići konsenzus. Čelnici država i vlada Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Ujedinjenog Kraljevstva i predsjednici Vijeća Evrope i Evropske komisije ponovo su potvrdili svoju posvećenost implementaciji Pariskog sporazuma", stoji u saopćenju.
Pod pritiskom saveznika, Trump je podržao borbu protiv protekcionizma, ali je odbio dati saglasnost na Pariski sporazum kazavši kako mu treba još vremena da odluči. To je razbjesnilo evropske diplomate jer će se razmatrati nešto što je jako davno dogovoreno.
Trump, koji je ranije globalno zatopljenje nazivao obmanom, kazao je kako će odluku o tome da li će se vratiti Pariskom sporazumu iz 2015. godine kojim se ograničava emisija ugljen dioksida donijeti sljedeće sedmice, nakon duge rasprave s partnerima iz G7 grupe.
"Diskusija o klimi je bila teška i veoma nezadovoljavajuća. Nema indicija da li će SAD ostati u Pariskom sporazumu ili ne", kazala je kancelarka Angela Merkel.
Iako su se italijanski lideri nadali da će u fokusu samita biti migrantska kriza i problemi sa susjednom Afrikom, to se nije dogodilo. Italija je razočarana jer nije dobila više podrške na molbu da se otvori više legalnih kanala za imigrante koji rizikujući svoje živote pokušavaju doći iz Libije u Evropu.
"Veliki otpor pružili su Amerikanci i Britanci koji su se željeli fokusirati na sigurnost i 'potopiti' slobodu kretanja", rekao je evropski diplomata koji nije želio biti imenovan.
Zaključci samita stali su na samo šest stranica, za razliku od 32 stranice koliko ih je bilo prošle godine. Diplomate su kazale kako žele jednostavniji dokument koji će doći do šire publike.
Na samitu se rapravljalo o sankcijama Rusiji, problemima u Siriji i Sjevernoj Koreji, kao i sigurnosti. Pozvali su provajdere internet usluga i društvenih mreža da povećaju napore kako bi uočili i uklonili sadržaje ekstremista.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
