Mirnom šetnjom obilježena 31. godišnjica stradanja Bošnjaka Rogatice, porodice traže kosti 294 nestalih

Obilježavanju su prisustvovali i mirovni aktivisti i veterani rata iz Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.

Oni su u mirnoj protestnoj šetnji sa transparentima ulicama Rogatice, od zgrade općine do džamije, tražili odgovor na pitanje gdje je oko 300 nestalih osoba iz ove općine.na stransparentima su ispisana imena 294 nestale osobe iz Rogatice. Prethodno su posjetili lokalitet masovne grobnice u Rakitnici u kojoj su pronađeni posmrtni ostaci 14 od 46 ubijenih stanovnika ovog naselja.

"Svakog 19. juna obilježavamo godišnjicu stradanja naših najmilijih koji su ubijani na različitim mjestima. Moj brat je živio u Rogatici u naselju kod crkve, a stradao je 19.juna sa još 18 Bošnjaka koji su odvedeni iz naselja. Nikada još nismo saznali gdje su kosti ubijenih da ih možemo sahraniti, nadamo se da će se neko naći da nam kaže jer pola Rogatice zna gdje su. Molim dragog Boga da mi pomogne da nađem kosti mrtvog brata, da pronađemo naše nestale, a ovo ne možemo niti smijemo zaboraviti zbog naših mladih, da se nikome ne dogodi ovakvo zlo", ispričao nam je Vehid Čamdžija, povratnik u Kukavice kod Rogatice.

Članovi Udruženja porodica nestalih "Suza" danas su šetnjom kroz Rogaticu apelirali na građane ove općine da pomognu i kažu gdje su kosti njihovih najmilijih kako bi ih dostojanstveno sahranili..

Porodicama su se priključili i članovi Centra za nenasilnu akciju koji okuplja veterane svih vojski iz regiona. Amer Delić iz Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd ističe da su na obilježavanje godišnjice stigli veterani i mirovni aktivisti iz BIH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske da bi se pridružili obilježavanju stradanja Bošnjaka Rogatice i solidarno odali počast nevino ubijenim.

“Da se pridružimo apelu koji porodice već 30 godina šalju za pronalazak tijela nestalih, da pokušamo poslati apel prema institucijama, a i da sve druge ljude koji imaju ikakva saznanja motiviramo i ohrabrimo da izađu sa tim podacima u javnost. Ova grupa veterana već deset godina prisustvuje komemorativnim događajima na svim stranama, nastojimo da se na neki način solidarišemo sa žrtvama. Svaka žrtva je bitna i svaki zločin treba da se procesuira. Smatramo da kao ljudi koji nose ratno iskustvo možemo na taj način da pružimo jedni drugima podršku i sarađujemo na ljudskom nivou, širimo ideju da je moguće ponovo izgraditi povjerenje i da je potrebno razvijati kulturu dijaloga, da se suočimo sa prošlosću koja je ovakva kakva jeste. Vrijeme ne možemo vratiti, ali moramo naučiti kako da u budućnosti sprečavamo događaje koji su bili u našoj prošlosti da se ljudi nikada više ne ubijaju i budu bespravno zatvarani i protjerani sa svojih ognjišta", poručio je Delić.