Razgovor za Klix.ba
27

Pilav: Nikšić je rekao da se politika neće miješati u imenovanje direktora KCUS-a, pojedinci sve blokiraju

Razgovarala: Adela Kukić
Specijalista torakalne hirurgije Alen Pilav obavljao je funkciju v.d. direktora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (UNSA), a na konkursu koji je raspisan i zatvoren prošle godine bio je drugorangirani kandidat.
S obzirom na to da najveća zdravstvena ustanova u Bosni i Hercegovini (BiH) još nije dobila generalnog direktora razgovarali smo s Pilavom o ovoj temi.

Pitali smo ga kako komentariše sagu o imenovanju direktora KCUS-a.

"Nažalost, to jeste postala saga i to potpuno bez razloga, jer nema nikakvih pravnih nedoumica i prepreka da se to još davno završi. Činjenica da proces traje duže od godinu dana je alarm koji opravdava sumnju javnosti da se nešto pokušava riješiti izvan zakonima postavljenih okvira. Problem je što određeni članovi Privremenog upravnog odbora KCUS-a, umjesto da se drže pravnih normi, otvoreno propagiraju i lobiraju jednog kandidata, iznoseći neistine i potpuno pogrešna tumačenja propisa, ali i neargumentovane optužbe prema drugim kandidatima", kaže nam Pilav.

Odluke Upravnog odbora

Dodaje da time članovi Privremenog upravnog odbora prvenstveno narušavaju svoj ugled, ali i ugled PUO, KCUS-a, Federalnog ministarstva zdravstva i Vlade FBiH, a ujedno i jačaju negativnu percepciju poštovanja principa zakonitosti.

"Postupak treba okončati što prije, poštujući važeće propise koji jasno regulišu proceduru imenovanje generalnog direktora KCUS-a. Interesi pojedinca ne smiju biti ispred interesa Kliničkog centra, ma ko taj pojedinac bio. Niko od nas ne smije biti važniji od KCUS-a", naglašava Pilav.

Jedna od opcija koju je spominjao Privremeni upravni odbor KCUS-a je i imenovanje drugorangiranog kandidata kako bi tačka na ovu sagu bila napokon stavljena.

Pitali smo ga da li očekuje da da novoimenovani Upravni odbor početkom naredne godine imenuje njega, ukoliko federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac ostane pri stavu da neće dati saglasnost Ismetu Gavrankapetanoviću.

"Nije bitno šta ja očekujem, bitno je šta zakon propisuje. Nakon što je federalni ministar zdravstva, u tri navrata, odbio dati saglasnost za imenovanje prvorangiranog kandidata, prof. dr. Gavrankapetanovića, jasno navodeći i obrazlažući uočene nedostatke, jedini legalan nastavak procedure je da upravni odbor, bilo Privremeni ili novi, traži saglasnost od ministra za imenovanje sljedećeg kandidata s rang liste, koju su ranije usvojili, kako je regulisano Zakonom o ministarskim i vladinim imenovanjima. Ukoliko bi ministar dao saglasnost KCUS bi dobio generalnog direktora. Svakim odbijanjem nastavka zakonom propisane procedure, članovi PUO KCUS-a bi pokazali da više zastupaju interese određenog kandidata nego interese KCUS-a, iz samo njima poznatih razloga", kaže Pilav.

Primjena zakona

Ističe da pitanje nastavka procedure nije pitanje subjektivnog tumačenja zakonske regulative lobista određenog kandidata, nego je pitanje obavezujuće primjene zakona, čije nepoštivanje sa sobom povlači njihovu krivičnu odgovornost.

Na naše pitanje da li smatra da iza ove situacije stoji politika koja koči proces imenovanja odgovara da ne misli tako.

"Ne bih rekao da iza ovoga stoji politika, već više interesi određenih grupacija, koje zakoni sprečavaju da imenuju preferiranog kandidata, ali ih ne sprečavaju da blokiraju nastavak procedure imenovanja. U nedavnom gostovanju, premijer Nermin Nikšić je i sam naglasio da se ovaj proces mora uraditi samo i isključivo u skladu sa zakonskim procedurama te da se politika tu ne može i ne želi miješati. U javnom prostoru se ovo imenovanje dovodi u politički kontekst, međutim činjenica da su na konkurs pristigle četiri prijave, za razliku od prethodnih, gdje se uglavnom prijavljivao samo jedan, unaprijed odabrani kandidat, govori da se ne radi o namještenom konkursu. To sam rekao prije godinu dana u svom prvom istupu kao v.d. generalnog direktora, a tako mislim i danas", objašnjava Pilav.

Također kaže da se nada da ga PUO nezakonitim postupanjem, neće demantovati i pokazati da je institucija javnog konkursa derogirana i da su pojedinačni interesi važniji od vladavine prava.

"To što pojedinci blokiraju procese, pokušavajući naći način kako da zaobiđu zakonsku proceduru kako bi imenovali kandidata kojeg preferiraju, ne smatram uplitanjem politike već uplitanjem interesnih skupina motiviranih ličnim interesima, a koji želeći do cilja ne prežu ni od uvreda, napada i prijetnji svima koji im se nađu na putu", navodi Pilav.

S obzirom na to da je obavljao funkciju v.d. direktora pitali smo ga kako komentira situaciju u KCUS-u i činjenicu da će ova zdravstvena ustanova ući u minus od nekoliko miliona KM.

Tačnije, prema posljednjim informacijama minus bi trebao iznositi između šest i devet miliona KM.

Pilav je kazao kako bi postupio da je imenovan za direktora KCUS-a.

"Pozicija generalnog direktora KCUS-a je uvijek bila i ostat će izazovna situacija, jer se radi o ustanovi s nekoliko hiljada zaposlenih, koja pruža zdravstvene usluge desetinama hiljada pacijenata godišnje, koja realizuje najzahtjevnije medicinske protokole i bez koje se, objektivno govoreći, ne može zamisliti zdravstveni sistem u FBiH. Ukoliko me imenuju za generalnog direktora, moj prioritet će biti da pacijentima omogućimo najbolje dostupno liječenje i tretmane. Za mene štednja na pacijentima i uposlenicima nije i ne može biti opcija. Finansijska situacija jeste važna, ali to nije najvažnije pitanje. Postoje problemi koje treba rješavati i na kojima treba permanentno raditi, ali ovo što se pokušava predstaviti u javnosti je veoma opasno i očigledno podređeno interesima pojedinaca, a ne društva i KCUS-a. KCUS je javna ustanova i sve informacije su dostupne javnosti u skladu s propisima o pristupu informacija, a posebno su dostupne istražnim organima. Ukoliko bilo ko ima dokaze ili sumnje da se na KCUS-u radi nešto nezakonito, jedini način da se to dokaže je na sudu, a ne iznoseći laži u medijima", ističe Pilav.

Kaže da spomenuti minus nije posljedica kriminala, kako se to pokušava predstaviti, već isključivo otvaranja KCUS-a za pacijente te samim tim povećanja broja usluga, ali i ispunjavanja obaveza prema uposlenicima KCUS-a, koji su prihvatili da rade i prekovremeno kako bi nadoknadili manjak radnika i na taj način smanjili liste čekanja.

"Ovakav angažman radnika se mora na zakonom propisan način i platiti. Osim toga, KCUS je, nakon duže vremena izbjegavanja zakonskih obaveza, počeo isplaćivati naknade po opravdanim zahtjevima uposlenika, a tu su i izgubljeni sudski postupci ranijeg menadžmenta. Sve je to lako dokazati svima kojima je na prvom mjestu interes KCUS-a", rekao je Pilav.