Predstavnica UNHCR-a u BiH povodom dana izbjeglica: Oko 120 miliona ljudi širom svijeta je protjerano
Kakva je globalna situacija raseljenja, po mišljenju UNHCR-a?
Svakog 20. Juna/lipmja obilježavamo Svjetski dan izbjeglica, a ove godine, prema godišnjem izvještaju UNHCR-a o globalnim trendovima, procjenjuje se da je oko 120 miliona ljudi širom svijeta protjerano iz svojih domova. To bi bio ekvivalent 12. po veličini zemlje na svijetu, odgovarajući stanovništvu Japana. Ovaj broj uključuje 50,5 miliona izbjeglica i tražilaca azila, od kojih su 40 posto djeca te 68,3 miliona interno raseljenih lica. Sve u svemu, u posljednjih 12 godina broj prisilno raseljenih raste iz godine u godinu. Do kraja prošle godine, jedna od 69 osoba u svijetu ili 1,5 posto cjelokupne svjetske populacije, bila je prisilno raseljena, šta je skoro dvaput više nego prije deset godina.
Koji su razlozi za ovo povećanje?
Ovaj novi rekord rezultat je novih i dugotrajnih sukoba, neuspjeh u rješavanju dugotrajnih sukoba i nedostatak političke volje za rješavanje osnovnih uzroka raseljavanja. Pored činjenice da imamo najveći broj otvorenih i "zamrznutih" sukoba u svijetu ikada, koji i dalje generiraju rekordan broj prisilno raseljenih, razorni efekti klimatskih promjena tjeraju sve više ljudi da napuste svoje domove.
Koje su bile najkritičnije situacije prisilnog raseljavanja u 2023. godini?
Neke od najvećih i najkritičnijih situacija prisilnog raseljavanja u 2023. bile su Sirija, Sudan, Afganistan, Ukrajina, Demokratska Republika Kongo, Država Palestina, Somalija i Mijanmar.
Koji su ključni zaključci iz netom objavljenog UNHCR-ovog godišnjeg izvještaja?
Ima ih nekoliko. Kao prvo, podjela odgovornosti je nedovoljna - 75 posto izbjeglica je smješteno u manje bogatim zemljama. Odgovarajuća rješenja sve je teže pronaći, ali UNHCR je posvećen, radi na promjeni modela finansiranja, dovođenju novih aktera i implementaciji novih pristupa za ljude u pokretu, gdje god da se nalaze. Sve više i više država potkopava princip azila, ne pridržavajući se odgovornosti prema Konvenciji o izbjeglicama iz 1951. godine. Svjedoci smo push-backova, zloupotreba, eksternalizacije i nedostatka solidarnosti prema ljudima u nevolji. UNHCR razumije strahove država, ali zajedničkim radom možemo pronaći rješenja kroz efikasnost i djelotvornost azila, nove pristupe, bolje planiranje povratka i legalne puteve. Finansiranje humanitarne pomoći je zabrinjavajuće nisko - humanitarni sistem dostiže tačku prijeloma. Nužno nam je potrebna promjena paradigme u finansiranju, novi akteri, novi pristupi. Izbjeglicama je potrebna podrška za integraciju u svoje nove zajednice, što će im omogućiti da obogate nova društva i da se spriječe daljnje migracije. I upravo iz tih razloga, moto ovogodišnjeg Svjetskog dana izbjeglica je - Solidarnost. Prijeko nam je potrebna veća solidarnost sa ljudima u potrebi - u smislu finansijske podrške, ali i da pokažemo više ljudskog saosjećanja, od svih nas, prema ljudima koji su izgubili sve. Ove godine pozivamo svjetsku javnost - vlade, ali i opću populaciju, da ovaj svijet učine mjestom gdje su izbjeglice dobrodošle.
Kako pokazujemo solidarnost?
Svi možemo učiniti više da pokažemo solidarnost sa izbjeglicama. Nijedna akcija nije premala, bilo da se radi o dočeku izbjeglice u vašoj zajednici ili zagovaranju politika koje štite i podržavaju ljude koji su prisiljeni pobjeći. Posvećenost uključivanju izbjeglica u naše škole, radna mjesta, sistem zdravstvene zaštite i zajednice najefikasniji je način da im se pruži podrška u obnavljanju njihovih života. Izbjeglice traže prilike, a ne poklone. Mnogi dolaze sa vještinama, kvalifikacijama i kreativnim idejama. Kada im se pruži prilika, oni daju značajan doprinos zajednicama i njihovim ekonomijama.
Ima li uopće dobrih vijesti iz 2023.?
Prethodnih godina, dobrovoljna repatrijacija, lokalna integracija i preseljenje u treće zemlje nudili su rješenja za milione izbjeglica. Konkretno, okončanje sukoba omogućilo je interno raseljenim licima i izbjeglicama da se vrate kućama. U 2023. godini, širom svijeta, 6,1 milion raseljenih osoba vratilo se u svoja mjesta ili zemlje porijekla, uključujući 5,1 milion interno raseljenih osoba i preko 1 milion izbjeglica. Također 2023. godine, 154.300 izbjeglica preseljeno je u treće zemlje zbog njihove ranjivosti. To je 35 posto više (40.000) nego 2022. godine.
Koliko ima izbjeglica u BiH?
U BiH se trenutno nalazi 208 osoba pod međunarodnom zaštitom, uklj. 44 izbjeglice i 164 osobe pod supsidijarnom zaštitom. Osim toga, 154 zahtjeva za azil su u postupku ili čekaju konačne odluke. Konačno, 67 osoba trenutno čeka na registraciju svojih zahtjeva za azil.
Šta je fokus rada UNHCR-a u BiH?
UNHCR blisko sarađuje sa vlastima u Bosni i Hercegovini kako bi se osigurao pristup pravednom i efikasnom postupku azila i identificirala trajna rješenja za one kojima je potrebna međunarodna zaštita. Među svim osobama koje neregularno ulaze u Bosnu i Hercegovinu, vlasti bi trebale što prije identificirati one koji su istinski zainteresovani za traženje azila u zemlji i one koji su ranjivi, a njihovi slučajevi trebaju biti tretirani prioritetno. Vlasti BiH su u posljednje vrijeme napravile značajan napredak u skraćivanju postupaka azila, ali se na tom planu može i mora učiniti mnogo više. Vlasti moraju garantovati poštene i efikasne procedure azila i osigurati da se osobama koje ispunjavaju zakonsku definiciju izbjeglice dodijeli status izbjeglice umjesto supsidijarne zaštite. Na primjer, uprkos činjenici da bi većina Palestinaca zadovoljila definiciju izbjegličkog statusa, Palestinci koje su vlasti Bosne i Hercegovine nedavno evakuirale iz Gaze dobili su status supsidijarne zaštite. Za razliku od statusa izbjeglice, ovaj status ne predviđa spajanje porodice radi dovođenja članova uže porodice u Bosnu i Hercegovinu, ne obezbjeđuje putnu ispravu kojom se omogućava putovanje van Bosne i Hercegovine, niti omogućava put do naturalizacije, što je ključno trajno rješenje za integraciju u Bosni i Hercegovini.
Da se vratim na vaše pitanje o prioritetima UNHCR-a u BiH: radimo sa vlastima, našim partnerima iz civilnog društva, a sve više i sa domaćim privatnim sektorom, na stvaranju odgovarajućih uslova za potpuno uključivanje i efektivnu integraciju osoba koje uživaju međunarodnu zaštitu, u BiH društvo. Želim isto tako napomenuti da treba unaprijediti kapacitete organa vlasti za pružanje besplatne pravne pomoći kako bi se tražiocima azila, osobama pod međunarodnom zaštitom i licima bez državljanstva omogućio pristup kvalitetnim pravnim uslugama. Trenutni državni sistem besplatne pravne pomoći nije u stanju da odgovori na potrebe, pa bi vlasti trebalo da pojačaju podršku u smislu finansiranja, osoblja, stručnosti i tumačenja kako bi se osigurala održivost i efektivnost nacionalnog sistema besplatne pravne pomoći.
Kakav je položaj ukrajinskih izbjeglica u BiH?
U BiH trenutno živi 225 Ukrajinaca, uglavnom žena i djece, za koje UNHCR smatra da zaslužuju status izbjeglice. Međutim, oni su ovdje samo po "humanitarnim osnovama", što im samo daje pravo na privremeni boravak u BiH, bez dodatnih prava ili pristupa osnovnim uslugama. Mi, u UNHCR-u, čvrsto vjerujemo da ovaj status nije adekvatan za Ukrajince, koji su bili prisiljeni napustiti svoju domovinu zbog invazije Rusije. Uvjereni smo, i u skladu s tim ih pozivamo, da su vlasti BiH mogle i još uvijek mogu, odlučiti da toj populaciji dodijele grupni status privremene zaštite, kako je to predviđeno u državama članicama EU te u drugim zemljama regiona. Ovaj status bi bio daleko adekvatniji u svijetlu situacije u Ukrajini, jer bi osigurao trenutnu i sveobuhvatnu zaštitu izbjeglicama iz te zemlje. To bi također učinilo ove ljude ekonomski samoodrživijim i otpornijima i manje zavisnim o humanitarnoj pomoći lokalnih zajednica, nevladinih organizacija i međunarodnih institucija.
