Projekat EU4Energy: Preporuke za suzbijanje energetskog siromaštva u Bosni i Hercegovini
Riječ je o uslugama gdje su potrebne adekvatna toplota, hlađenje, rasvjeta i energija za električne uređaje.
Ove usluge se smatraju neophodnim, jer su prijeko potrebne za socijalno uključivanje. Nedostatak odgovarajućeg snabdijevanja energijom može proizaći ili iz odsustva pristupa električnim mrežama i izvorima goriva (nedostupnost) ili iz problema finansijske pristupačnosti. Razvijene zemlje se također suočavaju sa problemima finansijske pristupačnosti, dok se zemlje u razvoju suočavaju sa izazovima i pristupačnosti i nedostupnosti.
Energetska kriza izazvana ratom u Ukrajini stvara probleme građanima EU, budući da 9,3 posto stanovništva tokom 2022. godine nije bilo u mogućnosti da održava svoje domove adekvatno toplim. Prema podacima Eurostata, to predstavlja skok od 2,4 posto u poređenju sa prethodnom 2021. godinom, kada to nije moglo 6,9 posto stanovništva.
Kakva je trenutna situacija u Bosni i Hercegovini?
U Bosni i Hercegovini, domaćinstva sa niskim prihodima se bore sa teretom troškova energije. Nerazvijena infrastruktura u određenim regijama ograničava izbor goriva, a u udaljenim područjima nedostatak električne mreže dodatno otežava problem dostupnosti energije.
U nedavnoj dvogodišnjoj studiji koju su proveli Švicarski Caritas i Centar za okoliš i energiju Tuzla analizirani su podaci iz 10.044 domaćinstva u šest gradova/mjesta Tuzlanskog kantona kako bi se utvrdio stepen energetskog siromaštva i predložile mjere za njegovo ublažavanje. Studija je otkrila da oko 43 posto domaćinstava troši više od 15 posto svojih prihoda na troškove energije, pri čemu otprilike 26 posto izdvaja više od 20 posto, a 10 posto troši više od 30 posto na račune za energiju.
Glavni razlozi visoke potrošnje energije pripisuju se životu u starim i loše izolovanim zgradama, korištenju neefikasnih sistema grijanja i nedostatku svijesti o energetski efikasnim praksama. Visoki troškovi energije utječu na skoro 80 posto domaćinstava koja žive u porodičnim kućama sa jednom jedinicom, zbog čega je od ključne važnosti da se fokusiramo na pomoć najugroženijima. Studija je istakla da siromašnija domaćinstva imaju tendenciju da koriste drva i ugalj za grijanje, što negativno utječe na okoliš i klimatske promjene.
Imajući u vidu povećanje cijena hrane i drugih nameta za građane Bosne i Hercegovine, svako povećanje cijena energenata direktno će utjecati na njihovu sposobnost da osiguraju potreban nivo komfora prilikom grijanja prostora, direktno utječući na njihovo energetsko siromaštvo. Uzimajući u obzir podatke o poskupljenju pojedinih energenata i broju korisnika pojedinačnih energenata, u nastavku je tabelarno prikazana procjena energetski siromašnih domaćinstava u Bosni i Hercegovini. Za procjenu su uzeti podaci o broju nezaposlenih, svedeni na broj ekvivalentnih domaćinstava (119.004,60), te podaci o broju zaposlenih sa nižim primanjima od potrošačke korpe (rang 2.800 KM za dvočlana domaćinstva), također svedeni na broj ekvivalentnih domaćinstava (137.949,67). Za klasifikaciju prema energentima uzeta je u obzir geografska zastupljenost izvora energije i povećanje cijene izvora energije.
Ako se uzmu u obzir prihodi i potrošačka korpa, samo 63.788 domaćinstava ima dovoljan godišnji prihod da zadovolji svoje potrošačke potrebe. Na osnovu navedenog, može se zaključiti da je energetsko siromaštvo u Bosni i Hercegovini na visokom nivou, te da postoji rizik da više od 800.000 domaćinstava u narednom periodu postane energetski siromašno. Ako se uzme u obzir mogućnost povećanja cijene električne energije, u tom slučaju preko 1,1 milion domaćinstava ima značajan rizik od energetskog siromaštva. Kako cijene energije nastavljaju rasti, očekuje se da će se broj energetski siromašnih domaćinstava u Bosni i Hercegovini povećati, što će zahtijevati hitnu pažnju i sveobuhvatne mjere vlade za ublažavanje energetskog siromaštva u svim regijama.
Šta kreatori politike mogu učiniti da ublaže rizike izloženosti energetskom siromaštvu?
U svojim Preporukama, Evropska komisija navodi da rješavanje problema energetskog siromaštva nudi višestruke prednosti, uključujući nižu potrošnju na očuvanje zdravlja, smanjenje zagađenja zraka (zamjenom izvora grijanja koji nisu primjereni svrsi), bolji komfor i blagostanje, te poboljšani kućni budžeti. Uzete zajedno, ove pogodnosti će direktno podstaći ekonomski rast i prosperitet.
Nacionalne dugoročne strategije obnove i drugi instrumenti koji teže postizanju ciljeva do 2030. i 2050. godine moraju biti usmjereni ka zaštiti domaćinstava i osnaživanju ugroženih potrošača pomažući građanima da troše manje na račune za energiju i osiguravajući im zdravije uslove života, kao i smanjenje energetskog siromaštva.
Energetsko siromaštvo još uvijek nije riješeno u Bosni i Hercegovini na strateškom nivou, ali prema nacrtu Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NEKP), ciljevi Bosne i Hercegovine u pogledu energetskog siromaštva uključuju osiguranje adekvatnog tretmana energetskog siromaštva i uspostavljanje odgovarajućih politika zaštite za ugrožene građane. To zahtijeva obezbjeđivanje potrebnih sredstava za implementaciju kombinovanog seta mjera iz različitih oblasti, uključujući fiskalnu politiku. Ključni ciljevi su i edukacija socijalno ugroženih građana i provođenje mjera energetske efikasnosti. Zaštita socijalno ugroženih potrošača postaje ključna za socijalno pravednu tranziciju prilikom uspostavljanja organizovanih tržišta, izgradnje novih pogona za proizvodnju energije, nestabilnosti tržišnih cijena i uvođenja cijena za domaće potrošače zasnovane na realnim troškovima. Shodno tome, prioritet je donošenje propisa koji će jasno definisati ovu oblast i uspostaviti mehanizme za obezbjeđivanje finansijskih sredstava za realizaciju programa.
Najnoviji paket acquisa EU (o električnoj energiji) koji se mora usvojiti u Bosni i Hercegovini, pokriva elemente energetskog siromaštva. Projekat EU4Energy - Podrška Evropske unije energetskom sektoru u Bosni i Hercegovini doprinosi ispunjavanju obaveze Bosne i Hercegovine prema Ugovoru o Energetskoj zajednici, Pariskom sporazumu i drugim međunarodnim obavezama. Također, doprinosi uspostavljanju održivog i konkurentnog energetskog sektora u skladu sa ekološkim i klimatskim zahtjevima, što će unaprijediti privredu zemlje i neizbježno povećati povjerenje u energetski sektor za sve učesnike na tržištu. Projektne aktivnosti pokrivaju sljedeće oblasti energetskog sektora: električna energija, gas, nafta, ugalj, energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije, uključujući sigurnost snabdijevanja, ali i oblasti zaštite okoliša, infrastrukture, statistike i konkurentnosti.
U maju 2023. godine EU je isplatila 63 od 70 miliona eura namijenjenih Bosni i Hercegovini od ukupno 500 miliona eura iz Paketa energetske podrške EU za partnere sa Zapadnog Balkana. Ovih 70 miliona eura namijenjenih Bosni i Hercegovini predviđeno je za podršku ugroženim porodicama kako bi se ublažio utjecaj visokih cijena energenata, kao i domaćinstvima i malim i srednjim preduzećima za poboljšanje energetske efikasnosti.
Ukoliko želite pročitati tekst o energetskom siromaštvu u cjelosti, možete ga pronaći na web stranici projekta EU4Energy - Podrška Evropske unije energetskom sektoru u BiH. Ako imate pitanja o energetskom siromaštvu ili o nekoj od tema vezanih za energetsku tranziciju, možete ih poslati na [email protected].
Ako vas zanimaju teme energetske tranzicije ili o tome želite saznati više, predlažemo da posjetite Sarajevsku energetsku i klimatsku sedmicu (SECW), koja se održava od 25. do 29. septembra 2023. godine, a za posjetu konferenciji i panel diskusijama možete se registrirati putem web stranice SECW.ba.
