Arbitraža: Sloveniji pripadaju tri četvrtine Piranskog zaljeva i koridor do otvorenog mora
Također, ključne odluke Suda su i da Slovenija ne može dobiti izlaz u međunarodne vode, ali da može dobiti prolaz kroz dio hrvatskog teritorijalnog mora.
Prolaz kroz hrvatske vode, odnosno koridor do međunarodnih voda, širok je oko 2,5 nautičke milje i dovoljan je za brodove i avione.
Hrvatska vlast i opozicija uoči objavljivanja odluke bili su jedinstveni su u stavu da je arbitražni sporazum za Hrvatsku nevažeći. Ipak, Slovenija je saopćila da se odluka arbitražnog suda o graničnom sporu mora poštovati.
U obrazloženju, predsednik Suda Gilbert Guillaume je kazao da linija razgraničenja treba da spoji kraj kopnene granice na ušću rijeke Dragonje do tačke na kraju Piranskog zaliva koji je trostruko na većoj udaljenosti od Rta Madona.
Ranije je objavljeno da granica u Istri slijedi Dragonju i završava na sredini kanala sv. Odorika što znači da zaoseci Škodelin, Bužini i Mlini-Škriljei kuća Joška Jorasa ostaju u Hrvatskoj.
Sud je ranije objavio odluku da je Sveta Gera na hrvatskom teritoriju, ali i priopćio da nema jurisdikciju odlučiti o hrvatskom zahtjevu da slovenski vojni kompleksi ne smiju ostati na hrvatskom teritoriju.
Arbitražni sud u Hagu je naveo i da je kopnena granica Slovenije i Hrvatske većinom nesporna.
Granice na moru između bivših jugoslovenskih republika nisu nikada bile određene, pa je to poslije osamostaljenja bio glavni problem u odnosima dvije zemlje.
