Osim Biserko, u Komisiju je imenovan i penzionirani sudija iz Australije Michael Donald Kirby, koji će biti i predsjednik tog tijela, te advokat iz Indonezije Marzuki Darusman. Komisija ima zaduženje da napravi temeljan izvještaj koji bi bio podnesen u martu iduće godine u UN.
Biserko je kazala da je iznenađena da je uopće bila među kandidatima i da je ušla u navedenu UN-ovo tijelo. Dodaje kako to smatra priznanjem za njen rad u posljednjih 20 godina na planu borbe za ljudska prava.
"Komisija je, naravno, rezultat rada mnogih nevladinih organizacija, ali i nekih vlada koje godinama pišu izveštaje i upozoravaju na stanje ljudskih prava u Sjevernoj Koreji. Savjet za ljudska prava koji je osnovan 2006. godine i čije sjedište je u Ženevi, je preko niza rezolucija, isto tako, doprinio da se ta tema podigne na viši nivo. Rezultat toga jeste Komisija koja treba sve to da objedini i da izvrši svoja vlastita istraživanja vezano za kršenje ljudskih prava u Sjevernoj Koreji. Nažalost, kako stvari stoje, nije sigurno hoćemo li dobiti pristup, odnosno ulaz u Sjevernu Koreju. U svakom slučaju posjete će biti učinjene Južnoj Koreji i drugim zemljama u susjedstvu gdje se nalaze ljudi koji su uspjeli da izbjegnu ili prebjegnu u susjedne zemlje", govori Biserko.
Komisija počinje s radom od kraja juna i radit će do maja 2014. godine. UN je u više navrata razmatrao situaciju ljudskih prava u Sjevernoj Koreji.
"To je prosto nešto što će, po meni, biti važno u daljem senzibiliranju ovog problema i doprinijeti relaksaciji same da tako kažem Sjeverne Koreje i njenom uključivanju u širu međunarodnu zajednicu. Ona je danas najizolovanija zemlja na svijetu, ne samo posljednjih godina već decenijama. Zbilja taj korejski narod zaslužuje mnogo bolju sudbinu. Vjerujem da će ova komisija doprinijeti bar malo ukazivanju na probleme, ali i nekoj vrsti promjena. Sve zavisi od toga sa čime će Komisija, na kraju, izaći i kakve će preporuke dati generalnoj skupštini i Savjetu za ljudska prava", podvukla je Biserko.
Članovi Komisije, dodaje, već imaju neke krajnje dramatične ulazne podatke šta se dešava u Sjevernoj Koreji.
"Navodno je oko 200 hiljada ljudi prošlo kroz te kampove. To je jedno vrlo ozbiljno kršenje ljudskih prava. Mnogi prolaze kroz te kampove. Ono što je važno za situaciju u Sjevernoj Koreji jeste njena ekonomska situacija i ta glad koja, zapravo, visi nad glavama tog stanovništva. Čak se govori i o pojavi kanibalizma, i to upravo zbog te ekonomske situacije i nedostatka hrane! Situacija je mnogo ozbiljnija nego se na prvi pogled može reći jer obuhvata i te aspekte ljudskih prava. Da ne pominjem da je sloboda izražavanja ograničena, pristup medijima, internetu, kretanje u zemlji, van nje. To je zbilja zemlja koja zaslužuje da se međunarodna zajednica oko nje potrudi", zaključila je Biserko.
