Članstvo u EU do 2030. godine? Šta Srbija dobija prihvatanjem francusko-njemačkog plana za Kosovo
Naime, Srbija bi postepenopno dobivala ravnopravan status u EU kada su u pitanju četiri slobode, prije nego što bi postala ravnopravna članica političke zajednice s pravom glasa, tvrde diplomatski izvori Demostata.
Uz jasnu evropsku perspektivu, ako Srbija pristane na predloženi plan, dobit će i ekonomsku pomoć, kroz donacije i povoljne kredite, kao i ulaganja u energetiku, čime ć biti oslobođena ovisnosti o Rusiji i ruskog monopola u tome.
Evropski dužnosnici najavljuju i nova ulaganja u druga područja ekonomije, uz širenje poslovanja kompanija koje već posluju u Srbiji, poput Riviana i Stelantisa, koje prema izvorima Demostata imaju ozbiljne planove u Srbiji, ali čekaju poteze srbijanskog rukovodstva.
No, kada bi Beograd odbacio zapadni plan za Kosovo i pokazao da nije konstruktivan u dijalogu s Prištinom, došlo bi do obustave i povlačenja europskih i američkih investicija.
Naime, već postoje kompanije koje su do daljnjeg obustavile planove za ulaganja u Srbiji, prvenstveno zbog neusklađenosti vanjske i sigurnosne politike, što za sobom povlači povećani rizik poslovanja u nSrbiji. Odbijanje pregovaranja o planu rješavanja pitanja Kosova bila bi dodatna crvena zastava za poslovnu zajednicu koja planira poslovati ili već posluje u Srbiji.
Bi li bio upitan aranžman s MMF-om?
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je ranije da mu je međunarodna petorka rekla da Beograd treba prihvatiti plan, inače će se suočiti s prekidom procesa evropskih integracija, zaustavljanjem i povlačenjem investicija i opsežnim mjerama u ekonomskom i političkom smislu.
Navedeno je da Srbija neće biti pod formalnim sankcijama Evropske unije ako ne prihvati sporazum, ali da će snositi posljedice. A posljedice su, prema diplomatskim izvorima, - prekid evropskih integracija, zaustavljanje i povlačenje stranih ulaganja, vraćanje viznog režima, zaustavljanje donacija i pristupa fondovima itd.
Također, odbijanje evropskog plana dovelo bi u pitanje aranžman Srbije s Međunarodnim monetarnim fondom, što bi moglo ugroziti fiskalnu stabilnost ove zemlje. Podsjetimo, MMF je krajem prošle godine Srbiji odobrio stendbaj aranžman od 2,4 milijarde eura.