Crna Gora na prekretnici: Đukanović protiv Vučićevog čovjeka koji je nedavno huškao na rat

Prvi krug predsjedničkih izbora zakazan je za 19. mart, a kandidature Državnoj izbornoj komisiji Crne Gore predali su Milo Đukanović, Andrija Mandić, Draginja Vuksanović Stanković, Jakov Milatović, Aleksa Bečić te Jovan Radulović.

Pretpostavke su da će u drugi krug ući trenutni lider zemlje i najveći favorit za novu pobjedu Milo Đukanović, kao i neko od kandidata iz prosrpskog bloka.

Da bi kandidat pobijedio već u prvom krugu potrebno je da osvoji više od 50 posto glasova izašlih birača. Ukoliko se to ne dogodi, u drugom krugu nadmeću se dva kandidata sa najvećim brojem osvojenih glasova.

"Nikada nisam bio kukavica. Pozivam moje ratne drugove iz 1991. i 1999. godine da budu spremni. Možete da računate na ono najgore. Pozivam vas da budete odgovorni, da budete Hristovi vojnici i da zajedno sa nama, ako neko krene na nas, budete spremni da odgovorimo..."

Upravo je ovako Andrija Mandić, lider Nove srpske demokratije govorio u Skupštini Crne Gore za vrijeme pregovora o kontroverznom Zakonu o slobodi vjeroispovjesti oko kojeg se raspravljalo koncem 2019. godine.

Pomenuti Zakon u jednom je momentu prijetio stabilnosti, pa čak i miru u Crnoj Gori. Širom zemlje organizovani su nasilni protesti srpskog stanovništva, koji je ovaj zakon smatrao apsolutno neprihvatljivim.

On je predviđao knjiženje vjerskih objekata na ime države Crne Gore, za koje SPC (Srpska pravoslavna crkva), odnosno zvanični Beograd, nisu željeli ni da čuju.

Nije tajna da je upravo Mandić glavni adut prosrpskog bloka u Crnoj Gori uoči ovih izbora i i najveći oponent trenutnog lidera Mila Đukanovića.

Sve ukazuje na to da je pred nama neizvijesna izborna utrka koja može u dobroj mjeri da predodredi put kojim će se Crna Gora u budućnosti kretati.

Parlamentarni izbori koji su održani 2020. godine označili su svojevrsni kraj vladavine Mila Đukanovića, koji prvi put nakon osamostaljenja Crne Gore od Srbije, skupa sa svojim koalicionim partnerima nema skupštinsku većinu.

Velikosrpska politika u Crnoj Gori te je godine odnijela tijesnu, ali veliku pobjedu, što je dodatno zakomplikovalo ioanko složenu situaciju u zemlji.

Eventualna pobjeda srpske opcije na predsjedničkim izborima zaokružila bi njihovu vladavinu na svim nivoima, što bi moglo da ima ozbiljne posljedice za mir.

Toga je svjestan i politički analitičar iz Podgorice Andrej Nikolaidis, koji upozorava na ono što će se desiti ukoliko prosrpski blok odnese pobjedu na ovim izborima.

"Bez obzira na to što je gospodin Đukanović najavio da ide na pobjedu već u prvom krugu, jasno je da se to neće desiti. Ono što je sigurno je da će se desiti drugi krug. Sigurno je i to da će Đukanović ući u njega bez obzira na kandidaturu gospođe Vuksanović Stanković, koja prema mom mišljenju itekako može 'otkinuti' dobar dio glasova namijenjenim predsjedniku Demokratske partije socijalista", rekao je Nikolaidis.

Nejasno je ko će od tri kandidata prosrpskog bloka ući u drugi krug izbora. Važno je istaći da Milatović i Bečić u izbornu trku ulaze u formi građanske opcije, što jednostavno nije istina i to je nešto što se zove forma lažnog predstavljanja, smatra Nikolaidis.

"Riječ je o ljudima koji su pod punom kontrolom Srpske pravoslavnce crkve. Treći je gospodin Andrija Mandić koji ima najveće šanse da bude u drugom krugu izbora. On je kandidat ekstremne srpske desnice i radi se o čovjeku koji je deklarisani četnički vojvoda. Podsjećam da je svojevremeno izjavio da 'on i njegovi drugovi imaju vise oružja nego crnogorska vojska i policija zajedno'. Trenutno se pokušava pomjeriti ka centru, što mu nikako ne ide za rukom. Mislim da će teško doći do pobjede u drugom krugu. Veće šanse za trijumf dajem Đukanoviću za kojeg ću i lično glasati", navodi Nikolaidis.

"Smatram da bi u drugom krugu Aleksa Bečić za Đukanovića bio mnogo teži protivnik, ali Mandić je taj koji ide ispred jakog ultranacionalističkog bloka, što mu je najjači adut. Ukoliko bi pak on pobijedio u drugom krugu to bi do kraja 'ogoglilo' situaciju u Crnoj Gori", mišljenja je Nikolaidis.

Nikolaidis je napravio zanimljivu paralelu između politike koju EU i SAD provode u Crnoj Gori i BiH, a za koju smatra da je blago rečeno katastrofalna.

"U slučaju njihove pobjede niko pa ni ambasadori EU, uključujući i gospodina Escobara, ne bi mogli govoriti da ovu državu nisu predali u ruke Vladimira Putina. Ona je već sada u rukama Aleksandra Vučića, a eventualna pobjeda Mandića bi označila krah EU i američke politike u Crnoj Gori, ali i u regionu. Dešavanja u Bosni i Hercegovine su samo odraz katastrofe koju su ove dvije politike napravile i još uvijek prave u ovom dijelu Evrope", dodao je Nikolaidis.

Mandat predsjednika Crne Gore traje pet godina, a datum drugog kruga predsjedničkih izbora zakazan je za 2. april. Pravo glasa ima 541.232 punoljetnih birača u čijim je rukama sudbina ove zemlje.