Značajne dileme
1

Da li će međunarodna zajednica odustati od formiranja Zajednice srpskih opština na Kosovu?

S. M.
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
Ubistvo kosovskog policajca na sjeveru Kosova stvorilo je nove političke okolnosti u kojima vlasti Kosova odbacuju ideju o implementaciji Zajednice srpskih opština. Postavlja se pitanje da li je dijalog Beograda i Prištine zadnjim događajima okončan?
Ministrica vanjskih poslova Kosova Donika Gervala kazala je kasno sinoć da je zbog napada grupe naoružanih Srba sporazum o implementaciji Zajednice srpskih pština (ZSO) mrtav, kako za Kosovo tako i za međunarodnu zajednicu.

Vidljivo je, Vlada Kosova na čelu sa premijerom Albinom Kurtijem nalazi se u ofanzivi u nastojanju da zaustavi formiranje ZSO. Međutim, čini se, da to nije ni malo jednostavan zadatak za Prištinu jer međunarodna zajednica ne šalje takve signale, štaviše, ni najbliži Kurtijev saveznik albanski premijer Edi Rama.

Rama jeste kritikovao "briselski format" pregovora, ali nije odbacio francusko-njemački plan zatraživši učešće koautora plana Emmanuela Macrona i Olafa Scholza. Planom je predviđeno da Srbija prizna kosovske pasoše, simbole i tablice, da ne sprječava prijem Kosova u međunarodne organizacije, a da Kosovo implementira raniji sporazum o formiranju Zajednice srpskih opština.

Štaviše, Rama se složio sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem da je potrebno angažovati trupe KFOR-a (NATO-a) u sigurnosnom smislu na sjeveru Kosova s čim se nije složio Kurti. Kosovski premijer smatra da je to nadležnost institucija Kosova, a ne međunarodnih snaga.

Vanjskopolitički analitičar Boško Jakšić je u komentaru za Klix.ba rekao da je cilj Rame pomoći deeskalaciji, da se nešto slično nedjeljnom napadu ne bi ponovilo.

Na pitanje da li će posljednji događaji zaustaviti dijalog Kosova i Srbije Jakšić je rekao da je Briselski sporazum iz 2013. godine sa stanovišta međunarodne zajednice i dalje važeći.

"Zapad će možda jedno vrijeme osjećati pritisak zbog ove sadašnje situacije, ali će se vrlo brzo obnoviti pritisak na Kurtija da formira Zajednicu srpskih opština bez obzira što je to Ustavni sud odbacio 2016. godine. Ali, taj argument Zapad ne prihvata. Formiranje zajednice srpskih opština je jedan od preduslova nastavka nekog dijaloga o normalizaciji", kazao je Jakšić.

Dodao je da je sve to predviđeno Briselskim i Ohridskim sporazumom.

"Šta god govorio Kurti, predsjednica Osmani, ili šefica diplomatije, to je više za unutrašnju upotrebu nego što može biti argument pred međunarodnom zajednicom, prije svega Amerikancima i Evropljanima", rekao je Jakšić.

Smatra da je sada nastupila faza u kojoj se ponavljaju fraze o deeskalaciji.

"Slušamo uobičajne fraze koje slijede u ovakvim situacijama. One će potrajati neko vrijeme. Vrlo brzo će se vratiti pritiscima na Beograd i Prištinu. Problem je o čemu za tim stolom imaju da pričaju, jer su pozicije Beograda i Prištine dijametralno suprotne a sad još udaljenije nakon ovog incidenta. Izaslanicima EU i SAD-a bit će potrebno neke nove inventivnosti da bi taj proces mogao da se pokrene sa mrtve tačke na kojoj se sad nalazi", rekao je Jakšić.