Da li je ovaj put Vučić "prekardašio": Kakav je domet blokada i hoće li se vlast upustiti u gušenje protesta?

Nezadovoljstvo studenata odražava šire frustracije građana Srbije, gdje su korupcija, nedostatak perspektive i osjećaj političke represije postali svakodnevica. Studenti se pozivaju na pravo mladih da budu akteri promjena i simbol su otpora generacija koje odbijaju šutjeti dok vlast guši slobode i upropaštava institucije.

Podrška poznatih ličnosti i šutnja stranaca

Protesti su dobili podršku nekih poznatih ličnosti iz javnog života Srbije, poput brojnih glumaca ali i sportista poput Novaka Đokovića. To je dodatno osnažilo njihove poruke. Umjetnici, akademici i javni intelektualci jasno su stali uz studente, pozivajući na miran otpor i ustrajnost. S druge strane, indikativno je što međunarodne organizacije i strane ambasade nisu izrazile podršku ovim protestima.

Šutnja stranaca mogla bi biti dio strateškog pristupa – izbjegavanje da se demonstracije označe kao "uvezene" ili "podržane izvana". Na taj način, vlast ostaje bez prostora za optužbe o "stranoj zavjeri" ili pokušaju "obojene revolucije".

Sličnu strategiju čini se prate i opozicione stranke, koje se nisu direktno uključile u proteste. Moguće je da su svjesno odlučile ostati po strani kako bi studenti zadržali autentičnost i nezavisnost, ali i da bi vlastima oduzeli priliku da proteste diskredituju.

Poruka vlasti: "Građani Srbije protiv obojene revolucije"

Dok studenti pokušavaju artikulisati svoje zahtjeve, vlast koristi propagandu kako bi suzbila podršku protestima. Širom Srbije osvanuli su transparenti s porukom "Građani Srbije protiv obojene revolucije" i simbolima koji studentima šalju prijeteće poruke. Ovakva retorika režima usmjerena je na polarizaciju društva i podjelu između "pravih građana" i "izdajnika".

Transparenti i poruke na društvenim mrežama dio su šire strategije diskreditacije, ali u isto vrijeme pokazuju da vlast prepoznaje ozbiljnost situacije. Vučić je više puta pokušao povezati proteste sa stranim službama i djelovanjem opozicije, ali bez konkretnih dokaza, te optužbe gube na uvjerljivosti.

Prema podacima Nezavisnog sindikata prosvjetnih radnika Srbije, više od 50 odsto škola u zemlji u ponedjeljak je obustavilo rad. Forum beogradskih gimnazija saopćio je da u 90 odsto gimnazija u Beogradu nije bilo nastave.

Prijetnje iz vlasti

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić je rekla da je krajnje vrijeme da se na sveukupan način sagleda šta se desilo u protekla dva i po mjesece u visokom školstvu i kakve će biti posljedice, dodajući da nastavak blokade fakulteta nosi sa sobom tri prijetnje.

Ona je zaprijetila i kazala da postoji opasnost da više od 100.000 studenata izgubi pravo da studira na budžetu, a više od 17.000 pravo na studentski dom.

Brnabić je dodala da je druga prijetnja da samofinansirajući studenti i njihove porodice budu izloženi dodatnim troškovima, dugovima i "izgubljenim životnim šansama", zbog blokada koje su uveli "neki plenumi".

Ona je istakla da je "stravična" treća prijetnja da zbog blokada svi fakulteti budu u finansijskoj blokadi, bankrotiraju, jer je dovoljno da samo 100 samofinansirajućih studenata podnese prijavu.

"To znači ključ u bravu za državne fakultete i univerzitete. Zarad čega - centra za anarhističke studije iz Zagreba", konstatovala je Brnabić na kraju skoro četrdesetominutnog izlaganja, što je izazvalo reakcije članova Odbora iz redova opozicije, koji su joj dobacivali: "Sram vas bilo".

Brnabić je rekla i da je "medeni mjesec prošao", jer "dolazi trenutak da se prekinu šanse da se ispravi ovo".

Studenti kao katalizator promjena

Historija je pokazala da su studentski pokreti često bili katalizator društvenih promjena. Sjećanje na studentske proteste iz devedesetih godina, koji su pomogli u rušenju Miloševićevog režima, još uvijek je živo. Međutim, režim Aleksandra Vučića koristi sofisticiranije metode kontrole, uključujući apsolutnu dominaciju nad medijima i političke pritiske, što otežava bilo kakav organizirani otpor.

Uprkos tome, protesti su već uspjeli da probude širu društvenu svijest. Ukoliko se blokade prošire i studenti dobiju podršku drugih društvenih grupa, protesti bi mogli izrasti u ozbiljan izazov za vlast.

Hoće li Vučić posegnuti za silom?

Ključno pitanje ostaje – hoće li Vučić pokušati ugušiti proteste represivnim mjerama? Iako je režim do sada koristio strategiju ignorisanja ili diskreditacije protesta putem kontroliranih medija, eskalacija bi mogla natjerati vlast na upotrebu sile. Takav potez, međutim, mogao bi izazvati ozbiljne posljedice, uključujući osudu međunarodne zajednice i dodatnu radikalizaciju opozicije u zemlji.

Strategija vlasti jasno pokazuje fokus na konzervaciju biračkog tijela i smirivanje političkih tenzija. Vučićev čest nastup u medijima, premda formalno usmjeren na studente, zapravo ima cilj motivirati njegove pristalice. Istovremeno, kroz prorežimske medije se provodi kampanja diskreditacije studentskog pokreta, uz objavljivanje ličnih podataka i kreiranje atmosfere straha.

No, čini se da vlast nije u potpunosti spremna za odgovor na šire mobilizacije koje protesti mogu izazvati. Kako ističe vrijeme, protesti imaju potencijal da se preliju na druge sektore društva. S druge strane, ukoliko ne dođe do masovnije podrške, pokret bi mogao izgubiti na zamahu.

Protesti studenata otvaraju važno pitanje o budućnosti Srbije – hoće li zemlja krenuti putem demokratizacije ili će režim dodatno učvrstiti autoritarnu kontrolu? Iako vlast pokušava marginalizirati studentski pokret i diskreditirati njegove ciljeve, energija mladih i njihova borba za promjene predstavljaju snažan izazov postojećem sistemu.

Vrijeme će pokazati da li će Vučićov režim prepoznati ozbiljnost trenutka i izabrati dijalog ili će nastaviti s dosadašnjom politikom represije i polarizacije društva. Jedno je sigurno – studenti su poslali jasnu poruku: nećemo šutjeti, nećemo odustati.