Dan borbe protiv nasilja nad ženama: Patrijarhat u Crnoj Gori i dalje prisutan
U Sigurnoj ženskoj kući u Podgorici od početka godine boravilo je 470 žena koje su bile smještene u skloništu. Izvršna direktorica Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević ističe da je patrijarhat i dalje prisutan i da će trebati da prođe nekoliko generacija, kako bi se situacija promijenila.
"Država u jednom momentu uopšte nije stala iza žena. Oni ne prepoznaju problem i na taj način se uništavaju mlade generacije gledajući sve to u porodici. Nama je to nekako ostalo u nasleđe i taj patrijarhat nas grize i dalje. Razgovarajući s mladim osobama, vidjeli smo da oni zapravo ni u svojim vezama ne raspoznaju nasilje. Negdje ga formulišu kao "voli me", "ljubomoran je"... Kao da muškarac mora da lupi šakom od sto, bude moćan i vrši kontrolu nad ženskom osobom i njenim životom. Međutim, treba da prođe nekih deset godina, da prođu generacije, pa da možemo reći da se nešto promijenilo", kaže Raičević.
Crna Gora ne može da prati Istanbulsku konvenciju
Crna Gora je potpisnik Istanbulske konvencije, pravno obavezujućeg međunarodnog instrumenta u oblasti nasilja nad ženama i nasilja u porodici i najdalekosežnijeg međunarodnog ugovora koji se bavi ovim oblikom kršenja ljudskih prava. Raičević ističe da Crna Gora nije bila spremna da prihvati jedan ovakav dokument.
"Mi ne možemo da je pratimo u implementaciji, jer je sastavljena od nekih djelova koje mi nemamo u zakonu. Ja bih ipak željela da je Crna Gora prije toga donijela zakone, zatim da sve to ispratimo kako ide oko sprovođenja, pa tek onda da potpišemo Istanbulsku konvenciju", kazala je Raičević.
Svaka treća žena osjetila neki vid nasilja
Crna Gora nikada nije napravila analizu koliko nasilje nad ženama i djecom košta državu, a košta je veoma mnogo, vjeruje Raičević. Na pitanje koliko je žena osjetilo neki vid nasilja, Raičević odgovara da je statistika u ovom slučaju vrlo varljiva.
"Policija ima svoju statistiku, SOS linije imaju svoju statistiku, centri za socijalni rad neku treću statistiku. Mi raspolažemo sa podacima da je svaka treća žena osjetila neki vid nasilja. Kod nas se tokom 17 i po godina rada javio veliki broj osoba. Mislim da brojka prelazi sedam hiljada, međutim mnogo tih žena nijesmo evidentirali. Ja sam tokom prve godine rada Sigurne ženske kuće bila jedina zaposlena, i mnoge žene nijesam upisala koje su bile smještene u kući", ističe Ljiljana Raičević, direktorka Sigurne ženske kuće u Podgorici.
Na pitanje koji oblik nasilja žene najviše trpe, Raičević ističe da je to psihičko nasilje.
"Psihičko nasilje je u samom vrhu oblika nasilja nad ženama. Sada je postalo sve prisutnije i sajber nasilje, preko interneta i društvenih mreža. Žene tu lakomisleno stupaju u kontakt, šalju slike. Onda im se to obije o glavi, jer budu ucijenjivane", zaključuje Raičević.
