Danas je 27 godina od akcije Oluja: Utjecala je na tok rata u BiH te je još razlog spora Hrvatske i Srbije
Olujom su stvorene pretpostavke za akcije Sana, Maestral i Južni potez, a kojima su oslobođeni i Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Ključ, Kulen Vakuf, Bosanska Otoka, Sanski Most, Jajce i Drvar.
Istočna Slavonija se 1998., posredovanjem Ujedinjenih nacija, potpuno reintegrisala u sastav Hrvatske. Međutim, za Srbiju je neprihvatljivo to što je 200.000 Srba bilo primorano da tokom Oluje napusti svoje domove. U Srbiji se godišnjica ove akcije obilježava kao godišnjica progona srpskog stanovništva iz Hrvatske. I u Hrvatskoj pojedini smatraju da se to nije smjelo desiti i da za to neko mora odgovarati.
Ante Gotovina i drugi hrvatski generali bili su optuženi za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja tokom ove akcije, ali im je Haški sud izrekao oslobađajuću presudu. Centralna manifestacija, kojom se obilježava godišnjica Oluje, je ona na Kninskoj tvrđavi.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović se prilikom 26. i 25. godišnjice ove akcije odlučio na kontroverzna odlikovanja. Odlikovao je penzionisanog generala HVO-a Zlatana Miju Jelića, koji je u Bosni i Hercegovini optužen za teške ratne zločine. Odlikovao je i Vojnu policiju HVO-a i Jedinicu za posebne namjene "Ludvig Pavlović". Obje su djelovale na području paradržavne tvorevine Herceg-Bosne.
Vojnom policijom je rukovodio Valentin Ćorić, jedan od osuđenih pred Haškim sudom u slučaju Jadranko Prlić i ostali. Osuđen je na 16 godina zatvora. Ludvig Pavlović je bio među onima koji su 1972. kod Bugojna izveli teroristički napad.
Zapovjednik 502. viteške brdske brigade Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) Hamdija Abdić Tigar je 2020. u razgovoru za Klix.ba podsjetio da je ulogu u Oluji imala i ARBiH. Kako je kazao, Hrvatske jeste olakšala Armiji, ali da je Armija RBiH sama spriječila da se desi masakr u Bosni i Hercegovini.
