"Prije donošenja odluke o odlaganju potpisa ambasadorskog Ukaza Vujanović je obavio telefonski razgovor sa Ivanićem koji mu je predložio da razgovara sa članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakirom Izetbegovićem. U telefonskom razgovoru sa Bakirom Izetbegovićem, Vujanović je saznao da on sada nije spreman da svojim pozitivnim stavom doprinese okončanju procedure potpisivanja Ugovora o državnoj granici između Crne Gore i Bosne i Hercegovine", navodi se u saopštenju iz Vujanovićevog kabineta.
Takođe se navodi da je Izetbegović Vujanoviću kazao da će on biti za to da se ovaj Ugovor ponovo razmotri jer smatra svojom obavezom "preispitivanja argumentacije koju je jedan broj javnih ličnosti saopštio, a on, na sastanku sa njihovim predstavnicima, primio na znanje."
"Vujanović je u ime Crne Gore, saopštio stav o definitivnosti državne granice Crne Gore i BiH čija je granična linija samo demarkirana navedenim Ugovorom. Ovaj Ugovor je počeo da se priprema u oktobru 2008. godine, a u svim detaljima je usaglašen u maju prošle godine. Ugovor je parafiran od strane predstavnika Crne Gore i tri predstavnika tri konstitutivna naroda u BiH. Nakon toga Vlada Crne Gore je dala saglasnost na ovaj Ugovor 12. juna 2014. a Vijeće ministara BiH 6. novembra 2014. U novembru 2014. godine Ugovor je dostavljen na saglasnost Predsjedništvu BiH koja saglasnost podrazumjeva jednoglasnost sva tri člana Predsjedništva BiH. Dakle, za Crnu Goru je ovo definitivno završeno pitanje i u okviru njenih organa Crna Gora ga više neće otvarati", stoji u saopštenju iz Vujanovićevog kabineta.
Ocijenjeno je da je uz argumentaciju utvrđenja granice navedenim Ugovorom, nakon gotovo šestogodišnje aktivnosti usaglašavanja i prihvatanja od strane obje Vlade, pitanje granice utvrđeno aktima obje države o međusobnom priznanju u postojećim granicama.
"Naime, bivša SRJ je priznala nezavisnu BiH, a BiH je priznala nezavisnu Crnu Goru. I jedno i drugo priznanje je u postojećim granicama utvrđenih arbitražnim stavom Badinterove komisije koja je za osnovu granica nezavisnih država bivše Jugoslavije utvrdila granice bivših Republika bivše Jugoslavije. Ni u okviru bivše Jugoslavije ni u samostalnoj BiH i Crnoj Gori niko nikada od republičkih ili državnih organa nezavisnih država nije osporio teritoriju BiH i Crne Gore. Naprotiv, u aktivnostima pripremanja Ugovora o državnoj granici, državni zvaničnici Crne Gore i BiH su mnogo puta iskazali očekivanje da će ovaj Ugovor biti prvo sporazumno demarkiranje granica država bivše Jugoslavije i snažna poruka međunarodnoj zajednici da su te države spremne da se dogovore o osjetljivim pitanjima", pojašnjeno je u saopštenju.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine jučer je zadužio Ustavnopravnu komisiju da do 27. februara održi javnu raspravu o Sutorini nakon čega će zastupnici zauzeti konačan stav o prijedlogu rezolucije o Sutorini.
Podsjećamo da je poslanik Socijaldemokratske partije SDP u Predstavničkom domu PS BiH Denis Bećirović podnio je prijedlog rezolucije o Sutorini kojom je tražio da to zakonodavno tijelo neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim ocijeni prijedlog ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore.
Park Residence poprima završne obrise: Privedene kraju ključne građevinske faze
