Goldstein: Tuđman se zalagao da ako neko dovede BiH u pitanje, Hrvatska treba tražiti svoj dio

"Tuđman je promovisao maksimu koja se može sažeti u rečenici: ‘Ako neko dovede, a doveo je, u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, i mi ćemo tražiti svoj dio'. A, Tuđman je, zapravo, trebao reći: 'Ako neko dovede, a doveo je, u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, mi ćemo zajedno s patriotskim snagama unutar Bosne i Hercegovine braniti taj suverenitet i teritorijalni integritet", navodi Goldstein u razgovoru za Al Jazeeru.

To je Hrvatska u početku, u vrijeme referenduma o neovisnosti, i nekim trenucima tokom rata i činila, u drugim trenucima više nije, kaže dalje. Tu je ta temeljna odgovornost i krivnja hrvatske politike.

"Ono što se dogodilo kasnije, od 1994. godine, što će biti i temelj Washingtonskog sporazuma, jeste rezultat ne samo vanjskopolitičkog pritiska, nego i hrvatske politike u Hrvatskoj i nekih hrvatskih krugova u Bosni i Hercegovini koji su pritisnuli Tuđmana da mijenja politiku. Čitava politička scena u Hrvatskoj, od lijeve do liberalne, protivila se takvoj politici, podržavala je suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, uključujući Katoličku crkvu, i upravo na temelju tog savezništva Hrvatske i Bosne i Hercegovine je pobjednički završen rat", kaže on.

"Došlo je do Dejtonskog sporazuma. Dejton je donio neka rješenja, za koja se u onom trenutku kada su bila potpisana smatralo da nisu savršena, ali su okončala rat, dodaje.

"Smatralo se da će ta privremena rješenja biti zamijenjena trajnim rješenjima, govorilo se o Dejtonu 2 koji će doći. Ali, taj Dejton 2 se nije dogodio već više od 25 godina, i šteta što se nije dogodio. Trebalo je raditi na konsenzusu svih u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina je jedan identitet, jedan entitet, ona jeste nedjeljiva, ali istovremeno postoji zahtjev da se gradi na kompromisu nacionalnih politika sva tri konstitutivna naroda u zemlji. To je naravno teško, često ispada da je nerješiva jednadžba, ali međunarodna politika, prvenstveno mislim na EU i SAD, mora poraditi na tome da se politike unutar BiH dogovore o malo drugačijem planu. Naravno, temeljna odgovornost leži na bosanskohercegovačkim političarima koji bi morali nadići sitnoračundžijska prepucavanja i gledati stvari strateški i dugoročno", kaže on.

Od odgovornosti je danas nemoguće izuzeti bilo koju nacionalnu politiku u Bosni i Hercegovinu, nastavlja on. Rat je gotovo 30 godina iza nas.