Ona je večeras, gostujući u TV serijalu "Interview20" na BHT-u, ponovila da euroatlantski put države podrazumijeva bolju budućnost zemlje i njenih građana iako će na tom putu biti potrebno ispuniti mnogo obaveza kroz koje je Hrvatska već prošla prije nego je postala članica NATO-a i EU-a.
Ocijenila je da bi BiH vrlo lako mogla aktivirati MAP jer je potrebna samo uknjižba perspektivne vojne imovine, dodajući da za to postoje pravni dogovori, ali je potrebna politička volja. Smatra da, ukoliko BiH postane članica NATO-a, to bi značilo da stvari u BiH idu nabolje.
"Prošlo je dosta vremena od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma te se osjeća da su neke promjene potrebne", kazala je, izražavajući nadu da će se u naredne četiri godine mnoge stvari iskristalizirati, ali je podvukla da promjene ne mogu biti napravljene preko noći.
Najavila je da će najvjerovatnije prva država koju će posjetiti nakon izbora za predsjednicu biti BiH te je dodala da će posjetiti Sarajevo, u kojem se nalaze institucije države, ali i Mostar i Banja Luku, kako bi s predstavnicima vlasti u RS-u razgovarala o tome zašto se Hrvati ne vraćaju u taj entitet.
Govoreći o ranije iznesenom stavu da će podržati treći entitet u BiH, Grabar-Kitarović je pojasnila da je ta izjava izvučena iz konteksta, ali da je njen stav da će podržati svaki dogovor legitimnih predstavnika svih naroda u BiH te da ukoliko se oni dogovore o tome i ona će to rješenje podržati.
Podvukla je da će se zalagati za ravnopravnost Hrvata na cijelom prostoru BiH jer, kakao je kazala, Hrvati su po Ustavu ravnopravni konstitutivni narod, ali u stvarnosti Hrvati u BiH nisu ravnopravan narod, iznoseći stav da su oni svedeni na status manjine.
Podsjetila je i na prošlogodišnje februarske proteste kada su građani BiH istaknuli svoje socijalno-ekonomske probleme naglašavajući da su to problemi koji stvaraju nesigurnost, a Hrvatskoj je u interesu da BiH bude stabilna jer s njom dijeli najdužu granicu.
Naglasila je da je Hrvatskoj u interesu, budući da je potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma, da BiH doživi političku emancipaciju misleći pri tome da to joj više ne budu potrebni predstavnici međunarodne zajednice nego da dođe u to vrijeme kad međunarodna zajednica postane ta koja će prigrliti BiH, a ne ta koja prelama odluke u BiH.
Osvrnula se i na njemačko-britansku inicijativu za BiH kazavši da je podržava, ali smatra da ima jedan nedostatak jer ne govori o konstitutivoj ravnopravnosti Hrvata u BiH.
Veliki broj Hrvata u BiH izašlo je na ove izbore ne čemu im je nova predsjednica zahvalila kazavši da to predstvalja i veliku odgovornost.