Hrvatska će uložiti 6,5 miliona eura za poboljšanje položaja Hrvata u BiH
Naglašeno je da Republika Hrvatska kontinuirano pruža potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini, štiteći njihova prava kao konstitutivnog i ravnopravnog naroda.
Nastavak podrške
"Ulažući u projekte Hrvata u Bosni i Hercegovini, od obrazovanja, znanosti, zdravstva, kulture, poljoprivrede te drugih područja, stvaraju se uvjeti za održivi ostanak te se unapređuje kvaliteta života Hrvata, a ujedno se potvrđuje i snažna potpora i odgovorna politika Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini", saopćio je Središnji državni ured za Hrvate izvan RH.
Sredstava za ovu namjenu, kako ističu, osigurana su u Državnom budžetu Republike Hrvatske za 2024. na stavkama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i to za provedbu Javnog natječaja namijenjenog potpori programima i projektima Hrvata u BiH u iznosu od 6,5 miliona eura.
Vlada Republike Hrvatske je, kako ističu 2022. godine donijela Odluku o proglašenju projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija se potpora nastavila i u 2023. godini, pa je Vlada donijela Odluku o nastavku potpore i u 2024. godini za važne projekte u Bosni i Hercegovini.
Tako su za potporu rada Sveučilišta u Mostaru, kao visokoškolskoj javnoj instituciji u Bosni i Hercegovini na kojoj je službeni jezik hrvatski, osigurana sredstva od ukupno 550 hiljada eura.
Za potporu radu Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, koje su klasificirali za jednu od najznačajnijih hrvatskih kulturnih institucija u BiH, u 2024. godini izdvojili su 265 hiljada eura.
Za obnovu Katoličkog školskog centra Petar Barbarić u Travniku, koji je, kako navode, osnovan prije 140 godina i koji je ustanova koja nastavu izvodi na hrvatskom jeziku a u čijem sastavu djeluje osnovna škola i gimnazija također će dobiti potporu.
"Za tri faze obnove izdvojit će se 1.050.000 eura, a za drugu u 2024. godini, 350.000 eura. Projekt obnove u cjelokupnoj vrijednosti od 12.013.145,19 KM (cca. 6.142.228.21 eura) a realizacija je planirana u tri faze. Fondacija Renovabis iz Njemačke spremna je sudjelovati s 4.100.000 eura, a Vlada Mađarske s 150.000 eura", navodi Središnji državni ured za Hrvate izvan RH.
Od strateškog značaja
Pored nastavka podrške za započete projekte, među projektima od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske, uz ostalo je navedena izgradnja osnovne škole s predškolskom ustanovom i sportskom dvoranom Osnovne škole "Ivan Goran Kovačić" u Fojnici za šta je izdvojeno 500 hiljada eura.
Također je 500 hiljada eura izdvojeno za projekt dogradnje i opremanje dvije lamele Hrvatske bolnice Dr. fra Mato Nikolić" Nova Bila u Travniku, kao i za obnova Gimnazije fra Dominika Mandića Široki Brijeg.
Sredstava za sve ove projekte, kako se navodi, osigurana su u Državnom budžetu za 2024. godinu i na stavkama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske u ukupnom iznosu od 3.576.000 eura, te će se pojedinačnim ugovorima o finansijskoj potpori utvrditi visina dodijeljenih sredstava, kao i međusobna prava i obaveze ugovornih strana.
Svi projekti unapređuju položaj i kvalitetu života Hrvata izvan Republike Hrvatske, doprinose očuvanju i njegovanju nacionalnog identiteta, hrvatskoga jezika, kulturnog stvaralaštva i baštine te utječu na jačanje povezanosti Hrvata izvan Republike Hrvatske s Hrvatskom, stoji u priopćenju.
Sredstava za sve ove projekte osigurana su u Državnom budžetu za 2024. godinu i na stavkama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske u ukupnom iznosu od 3.576.000 eura, te će se pojedinačnim ugovorima o financijskoj potpori utvrditi visina dodijeljenih sredstava, kao i međusobna prava i obaveze ugovornih strana.
"Svi projekti unapređuju položaj i kvalitetu života Hrvata izvan Republike Hrvatske, doprinose očuvanju i njegovanju nacionalnog identiteta, hrvatskoga jezika, kulturnog stvaralaštva i baštine te utječu na jačanje povezanosti Hrvata izvan Republike Hrvatske s Hrvatskom", naveo je Središnji državni ured za Hrvate izvan RH.
Trojka od Predsjedništva BiH traži hitnu smjenu Faruka Kapidžića i Zorana Mikulića
