Hrvatska je jedna od pet zemalja koje narušavaju demokratiju u Evropskoj uniji

Osim Hrvatske kao zemlje koje potkopavaju demokratiju u Evropi navedene su Italija, Bugarska, Rumunija i Slovačka, piše The Guardian.

Italijanska vlada duboko je potkopala vladavinu prava promjenama u pravosuđu i pokazala "veliku netoleranciju prema medijskoj kritici", u simboličnom primjeru sve dublje "demokratske recesije" u Evropi, rekla je koalicija skupina za građanske slobode.

U Mađarskoj, dugo klasificiranoj kao "izborna autokratija", istraživači su otkrili "značajnu regresiju" u vladavini prava 2024. godine. Pritisak na nevladine grupe i medije pojačan je nakon pokretanja mađarskog ureda za zaštitu suvereniteta, koji ima široke ovlasti istraživati ​​Mađare koji su aktivni u javnom životu.

“Evropska demokratska recesija produbila se 2024.”, stoji u saopćenju Libertiesa.

Izvještaj podijeljen s Guardianom prije objave, istaknuo je pravosudne sisteme podložne političkoj manipulaciji, slabu provedbu zakona protiv korupcije, prekomjernu upotrebu ubrzanih zakonodavnih postupaka, uznemiravanje novinara i rastuća ograničenja mirnim prosvjedima.

"Bez odlučne akcije, EU riskira daljnju demokratsku eroziju", zaključuje se u izvještaju koje su sastavile 43 organizacije za ljudska prava u 21 državi članici EU-a.

Liberties je započeo godišnje izvještaje 2019. kako bi pratio izvještaje Evropske komisije o vladavini prava, koja bi trebala poslužiti kao provjera demokratskog stanja država članica EU-a.

U Italiji su istraživači istaknuli kako je vlada Giorgie Meloni izradila prijedloge da se ministarstvu pravosuđa daju "otvorene ovlasti" nad tužiteljima, što bi povećalo političku kontrolu nad pravosuđem.

Italijanski saradnici također su označili "neviđene razine uplitanja u javne medijske servise", kao što je otkazivanje "antifašističkog manifesta" autora Antonija Scuratija i disciplinski postupak pokrenut protiv voditelja talk showa u kojem je govor trebao biti održan.

U Bugarskoj je izvještaj razmatrao kako su antikorupcijske istrage pokrenute protiv istaknutih političkih protivnika vlade, dok su dugotrajne sheme, poput odlaganja građevinskog otpada u općini Sofija – nastavljene.

U Slovačkoj su se zabrinule brojne promjene koje je uvela vlada nacionalističkog populista Roberta Fica, uključujući ukidanje ureda glavnog tužitelja i prijedlog zakona o stranim agentima u "ruskom stilu" koji bi zahtijevao da nevladine organizacije nose stigmatizirajuću oznaku "organizacija koju podržavaju stranci" ako primaju više od 5000 eura van države.

U Hrvatskoj se smatralo da je integritet pravosudnog sistema narušen nakon što je na mjesto glavnog državnog tužitelja postavljen Ivan Turudić, sudac blisko povezan s vladajućom strankom Hrvatska demokratska zajednica. Ured evropskog javnog tužitelja požalio se na "sistemske izazove Hrvatske u održavanju vladavine prava", nakon što se činilo da Turudićev ured osporava pravo EPPO-a da istražuje slučaj sumnje u prevaru budžeta EU-a.

U Rumuniji su nedavni predsjednički izbori otkrili kako je TikTok mogao omogućiti malo poznatom ultranacionalistu da osvoji pobjedu, dok prijedlog zakona za osiguranje nezavisnosti javnih TV i radijskih servisa čeka u parlamentu od 2021. godine.