Hrvatska pravobraniteljica o odnosu prema migrantima: Policija nije iznad zakona
S Lorom Vidović, državnom pravobraniteljicom Hrvatske, koja već duže vrijeme upozorava na probleme u tretiranju migranata u Hrvatskoj, a zbog svojih istupa doživjela je kritike i ministra policije Hrvatske Davora Božinovića, ali i predsjednice Hrvatske Grabar Kitarović, novinari portala Net.hr razgovarali su nakon što je ostao nerasvijetljen slučaj dvojice nigerijskih studenata koji su nakon legalnog boravka u Hrvatskoj završili u BiH, uz tvrdnje da ih je otela i "izbacila" iz zemlje hrvatska policija.
Ovaj portal je objavio i razgovor s jednim policajcem koji je opisao kako se unutar sistema, u svojevrsnoj "sivoj" zoni, formiraju mobilne grupe za izbacivanje migranata, te se ne isključuje mogućnost da su i ovi studenti obuhvaćeni postupanjem takvih grupacija.
Na pitanje da li ured pravobraniteljice ima ikakvih saznanja o postojanju posebnih jedinica unutar hrvatske policije – koje rade na "izbacivanju" migranata preko granice u BiH, Vidović je odgovorila da nije dosad čula za posebne jedinice, ali da postoje brojne pritužbe migranata na policijsko postupanje koje zaprimaju od 2016. godine i koje su često uveliko podudaraju u opisu policijskog postupanja s navodima koji se mogu pročitati u izvještajima hrvatskih i međunarodnih organizacija, a sve češće i u svjedočanstvima policajaca koji žele sačuvati anonimnost.
"U suštini, radi se o ignoriranju traženja međunarodne zaštite, nasilnom postupanju, otuđivanju novca i drugih vrijednosti te vraćanju preko zelene granice, bez provođenja zakonom predviđenih postupaka", kazala je Vidović.
Pravobraniteljica je direktno i upitana jesu li postupanja hrvatske policije prema migrantima trenutačno pod ikakvom kontrolom, odnosno, što mogu učiniti institucije koje bdiju nad ljudskim pravima i zainteresirana javnost.
"Prije svega, treba reći da velika većina hrvatskih policajaca svoj posao radi iznimno stručno, i profesionalno, u izuzetno teškim okolnostima, i da oni zaslužuju svu našu podršku. Nažalost, ima i onih koji ne postupaju na takav način i za takve je slučajeve uspostavljeno više mehanizama. Prije svega, MUP ima sistem unutarnjeg nadzora, međutim on nije neovisan, a stopa utvrđenih nepravilnosti unutar tog okvira je zaista mala, manja od 10 posto. S druge strane, Komisija za rad po pritužbama kao tijelo neovisnog građanskog nadzora, iako je zakonom predviđeno, još uvijek nije funkcionalno. Osim toga, i saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost ima određene ovlasti u odnosu na rad policije i traži očitovanja o postupanju u konkretnim slučajevima, no pitanje je koliko je to učinkovito, budući da se oslanja jedino i isključivo na MUP-ova očitovanja, a nema mehanizme kojima bi mogao biti objektivan i uzeti u obzir i drugu stranu", rekla je ona.
Kako kaže, međutim u slučajevima sumnje u ovakva kršenja zakona i ljudskih prava za vrijeme policijskog postupanja, neovisno o tome radi li se o bilo kojem građaninu RH ili migrantu, najvažniju, zapravo krucijalnu ulogu treba imati državno odvjetništvo koje jedino može provesti učinkovitu i neovisnu istragu. O tome govori i praksa Europskog suda za ljudska prava.
"Istovremeno, svjedoci smo i sužavanja demokratskog prostora za branitelje ljudskih prava, pogotovo migranata, u kojem su udruge i odvjetnici koji štite njihova prava i pružaju im podršku nerijetko javno optuživani za neopravdan pritisak na policiju, a ograničen im je i pristupa detencijskim centrima za strance. Dobro je već poznato i da je mojoj instituciji onemogućen neposredan pristup podacima o policijskom postupanju prema iregularnim migrantima. U takvim okolnostima, nažalost, od predstavnika MUP-a moguće je i čuti da oni koji govore o nezakonitim postupanjima unutar policije ocrnjuju Hrvatsku, dok je realnost upravo suprotna – Hrvatsku na žalost ocrnjuju upravo oni pojedinci koji postupaju nezakonito, kao i oni koji te navode ne istražuju ili ih prikrivaju, a ne oni koji o tome javno govore", rekla je Vidović.
Vidović je upitana i kakva je njena ocjena dosega međunarodne kontrole, odnosno, u hrvatskom slučaju, nadzora iz "centrale" EU-a, nad sumnjama za problematično postupanje hrvatske policije.
"Razne evropske instance reagirale su na ovaj problem. Povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe Dunja Mijatović osudila je provođenje push-backova i zatražila učinkovitu istragu, a prošle sedmice je nakon obilaska migrantskih kampova u BiH ponovila da su navodi o postupanju hrvatske policije prema migrantima vrlo zabrinjavajući. Što se Schengena tiče, tokom postupka evaluacije, svojevrstan nadzor je postojao, i Evropska komisija je po njegovu okončanju zaključila da je Hrvatska poduzela potrebne mjere kako bi osigurala ispunjavanje potrebnih uvjeta za potpunu primjenu Schengenskih pravila i standarda", kazala je Vidović.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
