Ona smatra da ovakva presuda stvara negativni presedan čije posljedice mogu izaći van okvira samog Haškog tribunala.
"Ovom prvostepenom presudom jednog sudskog vijeća duboko je poljuljano povjerenje u Haški tribunal i razloge zbog kojih ga je Vijeće sigurnosti UN osnovao", navela je Grabar-Kitarović.
Tvrdeći da su važni svjedoci na suđenju Šešelju bili zastrašivani, potkupljivani i ometani, hrvatska predsjednica u pismu objavljenom na njenom zvaničnom sajtu, ističe da je u tom kontekstu prvostepena presuda dodatno "pravno upitna i sa stanovišta njene vjerodostojnosti sasvim kompromitujuća".
"Očekujemo, ne samo da Srbija u potpunosti sarađuje sa Haškim tribunalom, nego i da se prestane ignorisati činjenica da se prema svjedocima u slučaju Šešelj postupalo na nedopušten način i da je Tribunal smatrao da je potrebno da treba da bude podignuta optužnica protiv odgovornih za to", navela je Kitarovićeva u pismu.
Osim Ban Ki.moonu, pismo je upućeno predsjedniku Generalne skupštine UN-a Mogensu Liketoftu i predsjedavajućem Vijeća sigurnosti UN-a Liu Đieiju, a bit će dostavljeno svim državama članicama UN-a kao dokument Generalne skupštine i Vijeća sigurnosti UN-a.
Haški tribunal oslobodio je 31. marta Šešelja svih devet tačaka optužnice koja ga je teretila da je govorom mržnje podsticao i podržavao ratne zločine u Hrvatskoj i BiH tokom ratnih sukoba i protjerivanje Hrvata iz Vojvodine.
Šešelj je u pritvoru Haškog tribunala bio od 24. marta 2003. godine kada se dobrovoljno predao do novembra 2014. godine, kada je privremeno oslobođen do izricanja presude.
Svijet nogometa nešto slično nikad nije vidio: Derbi za titulu gledali na ekranu zbog koncerta
