Odluku vanraspravnog vijeća obrazložio je sudac Ivan Turudić.
Reviziju presude zatražio je nadbiskupov nećak Boris Stepinac koji je ranije najavio izjavu nakon objavljivanja odluke.
Stepinca je u septembru 1946. tadašnje Javno tužilaštvo NR Hrvatske, temeljem "Zakona o krivičnim djelima protiv naroda i države", optužilo da je sarađivao s talijanskim i njemačkim okupatorom te ustaškim režimom u NDH, za nasilno katoličenje pravoslavaca, za pomaganje ustaškom režimu, ali i neprijateljsku propagandu nakon kraja rata.
Presudu je 11. oktobra 1946. donio Vrhovni sud koji ga je proglasio krivim po svim tačkama optužnice.
Suđenje Stepincu još 1992. osudio Sabor
U februaru 1992. Sabor Republike Hrvatske donio je "Deklaraciju o osudi političkog procesa i presude kardinalu dr. Alojziju Stepincu" u kojoj stoji da je na montiranom političkom sudskom procesu nevino osuđen "stoga što je odbio po nalogu komunističkih vlastodržaca, provesti crkveni raskol i odvojiti Katoličku crkvu Hrvata od Rima i Vatikana, sa dalekosežnim ciljem uništenja Katoličke crkve kao vjekovnog čuvara i zaštitnika očuvanja identiteta i slobode hrvatskog naroda".
Osudom montiranog procesa i osude nadbiskupu Stepincu, hrvatski Sabor istodobno osudio političke procese brojnim nevino suđenim svećenicima, redovnicima i vjernicima osuđujući na taj način i protunarodni komunistički režim, stoji u deklaraciji.
Revizija omogućena izmjenama zakona iz 2009.
Revizija postupka provodi se temeljem odredbe Zakona o krivičnom postupku iz 2009. koji propisuje da osobe koje su sudovi bivše Jugoslavije osudili za vrijeme komunističke vladavine za politička, politički motivirana kaznena djela ili druga krivična djela ako je do osuđujuće odluke došlo zloupotrebom političke moći mogu revizijom zatražiti poništenje osuđujuće odluke ili njoj drugoga odgovarajućega pravnog akta.
Revizija treba sadržavatilične osuđenikove podatke, podatke o presudi koja se pobija, podatke o činjenicama i dokazima na kojima se temelji, obrazloženje i potpis podnositelja te, ako je podnositelj nasljednik, dokaz da je osuđenik umro i da je on njegov zakonski nasljednik.
Ako utvrdi da je revizija osnovana vijeće, po slovu zakona, presudu može poništiti u cjelosti ili djelomično, a protiv odluke vijeća županijskog suda podnositelj revizije i državni odvjetnik mogu se žaliti Vrhovnom sudu.
