Hrvatska u rezoluciju o BiH pokušava "ugurati" konstitutivnost naroda i izmjene Izbornog zakona

Prema izvještaju koji je ranije usvojen u Odboru za vanjsku politiku, ponovit će se podrška BiH na putu prema EU te poziv vlastima u toj državi da ispune uslove za preporuku Evropske komisije o dodjeli statusa kandidata za članstvo u EU. Osudit će se i izjave koje se smatraju huškačkima i koji dižu tenzije.

Ono što je hrvatskim zastupnicima od posebnog interesa jest spominjanje konstitutivnih naroda u tekstu izvještaja, kao što je to bio slučaj i prije, piše zagrebački "Jutarnji list".

U tekstu koji je usvojen u Odboru nema spominjanja konstitutivnih naroda u BiH već samo građana. Prema predloženima amandmanima, kao i onim kompromisnim, na plenarnom zasjedanju će hrvatski zastupnici pokušati vratiti pojam "konstitutivni narodi". To očekuje i Željana Zovko, zastupnica HDZ-a koja je i potpredsjednica Odbora za vanjsku politiku kao i delegacije za BiH i za Kosovo.

"Rezolucija o BiH je kroz kompromisne amandmane uzela u obzir sve moje amandmane, osim amandmana o konstitutivnosti. Na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta izvjestitelj će u ime zastupnika kluba EPP-a kroz amandman o konstitutivnosti vratiti rezoluciju na prethodni trag koji su započeli Andrej Plenković i Doris Pack (bivša zastupnica Evropskog parlamenta), te očekujem da je podrži čitav spektar zastupnika, uključujući i konzervativce", rekla je Zovko.

Isto tako zastupnici iz Hrvatske očekuju i ponavljanje poziva za reformu izbornog sistema u BiH. Ove tačke su predmet aktivnosti hrvatske diplomatije posljednjih nekoliko mjeseci, ali bez puno uspjeha.

Vijeće ministara EU uopće nije imalo na dnevnom redu jučer u Luksemburgu Zapadni Balkan niti Bosnu i Hercegovinu, iako je u maju bilo najavljeno da će na ovom sastanku u junu to biti na dnevnom redu, uz moguće usvajanje i zaključaka. U NATO-u u završnoj deklaraciji sa summita ušla je rečenica koja spominje Dejtonski sporazum, za što se zalagao predsjednik Zoran Milanović.