Hrvatski ugostitelji i ovog ljeta vape za radnicima iz BiH, ovo su uslovi
Hrvatska turistička zajednica je početkom ove godine objavila podatke o turističkim posjetima u lanjskoj godini, koja je zabilježila 18.9 miliona dolazaka i 104.8 miliona noćenja, što je 37 posto više dolazaka i 25 posto više noćenja u odnosu na godinu prije.
Iz hrvatskih policijskih uprava potvrdili da već zaprimaju prijave za izdavanje dozvola za boravak i rad sezonskim radnicima iz drugih zemalja. Dozvola za boravak i rad za sezonsko zapošljavanje izdaje se na rok do tri mjeseca ili do šest mjeseci.
Sezonski radnik na temelju dozvole za boravak i rad za sezonski rad može raditi u Hrvatskoj najduže šest mjeseci godišnje nakon čega mora napustiti zemlju.
Unutar roka od šest mjeseci godišnje sezonski radnik može jednom produžiti važenje dozvole za boravak i rad za sezonski rad kod istog ili drugog poslodavca.
Radnici na hrvatskoj obali će i ovog ljeta biti veoma traženi i jedni od najbrojnijih.
Prošle je godine u Hrvatskoj izdano 16.836 dozvola za sezonske radnike, od kojih najviše radnicima iz Srbije (4975), Bosne i Hercegovine (4460), Sjeverne Makedonije (3638), Nepala (1061) te Filipina (507).
Iz istarske policije kažu da je tijekom lanjske godine ukupno podneseno 23.572 zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad, a izdano njih 17.245, od čega se 3345 odnosi na sezonsko zapošljavanje.
Eduard Andrić, predsjednik sindikata turizma Hrvatske, kaže da u Hrvatskoj općenito nedostaje radne snage, a da je prošle godine manjkalo između 15 i 20 hiljada sezonskih radnika te da je izgledno da će se ove godine ta brojka povećati.
Andrić kaže da se pod pojmom radnika u turizmu ne misli samo na usko vezane djelatnosti poput hotelijerstva te da u Hrvatskoj ima preko 70 hiljada registriranih obrta, od fast foodova do kafića.
"Kada bi svaki od njih trebao samo jednog radnika, radilo bi se o 70 hiljada radnika. Iz saznanja koje imam ove godine, trebalo bi nedostajati do 30 hiljada radnika. S tim da nije samo problem u tom broju, nego je problem što praktički među radnicima iz trećih zemalja ne možete doći do stručne radne snage koja je potrebna u hrvatskom turizmu", kaže.
Andrić ističe da će, ukoliko se ovako nastavi, Hrvatska za koju godinu neće imati ni jednog domaćeg čovjeka na raspolaganju u ugostiteljstvu.
