O Kosovskoj krizi
56

Igor Novaković: Tvrdnja Kurtija da je Zajednica srpskih opština nova RS naprosto nije tačna

S. M.
Uprkos tome što su lideri Srbije i Kosova u februaru prihvatili evropski prijedlog sporazuma o normalizaciji odnosa dvije zemlje, a mjesec dana i implemtacioni dio sporazuma (aneks), situacija na sjeveru Kosova je dodatno zaoštrena srpskim bojkotom lokalnih izbora, upadom kosovske policije na sjever zemlje i sukobima lokalnih Srba sa snagama KFOR-a.

Februarskim sporazumom, između ostalog, dogovoreno je da Srbija prizna kosovske pasoše, simbole i tablice, ne sprečava prijem Kosova u međunarodne organizacije, a da Kosovo formira još Briselskim sporazumom iz 2013. godine dogovorenu Zajednicu srpskih opština (ZSO).

Nakon lokalnih izbora raspisanih u aprilu u četiri općine (Leposavić, Zubin potok, Sjeverna Mitrovica i Zvečan) na sjeveru Kosova koje su većinski naseljene Srbima pobjedu su odnijeli kandidati albanskih stranaka zbog odluke Srpske liste da bojkotuje izbore. Ubrzo je uslijedila rekacija. Uz zaštitu Kosovske policije 26. maja novoizabrani gradonačelnici gradova na sjeveru Kosova su ušli u službene prostorije što je izazvalo velike proteste Srba i sukobe koji su privukli pažnju svjetske javnosti.

Politikolog i direktor istraživanja Centra za međunarodne i bezbjednosne poslove (ISAC) Igor Novaković je za Klix.ba rekao je da postoje dva uzroka trenutne krize, površinski i dubinski.

"Dubinski uzrok je taj što od 25. februara prošle godine, prije ruske invazije, imamo pojačavanje prisustva kosovske specijalne policije na sjeveru i niz poteza koje su lokalni Srbi doživjeli kao pritiske. O tome se može vidjeti u izvještaju State Departmanta. Od nezakonite eksproprijacije zemljišta do pretresa, sve pod navodima borbe protiv kriminala i korupcije. Kulminiralo je sa krizom oko tablica krajem prošle godine", rekao je Novaković.

Smatra da je uzrok ovome što se sad dešava nuklearna opcija koju su povukli Srbi povlačenjem iz institucija Kosova, uslovljavajući povratak u institucije formiranjem Zajednice srpskih opština (ZSO).

"Kosovska strana, prije svega premijer Kurti nebrojeno puta je ponovio da je to nova Republika Srpska što je vrlo jasno da nije. Jer ako se pogleda i sam sporazum iz 2013. i 2015. godine, uključujući i odluku Ustavnog suda Kosova to prosto ne stoji. Nivo i ovlaštenja entiteta RS i ZSO su prosto nesrazmjerni. Pošto je Kurti izgradio svoj politički identitet u opoziciji protiveći se ZSO on je u nezgodnoj poziciji jer to sad treba da sprovede", rekao je Novaković.

Prostesti Srba na sjeveru Kosova (Foto: EPA-EFE)
Prostesti Srba na sjeveru Kosova (Foto: EPA-EFE)

Ističe da Srbi neće da se vrate u institucije dok se ne formira ZSO pošto je to bio uslov i prije potisivanja sporazuma.

"Međunarodni predstavnici su jasno rekli da će implementacija sporazuma ići paralelno, ali Kosovo mora početi da radi na tome. Escobar je rekao kosovska strana ima nacrt Statuta ZSO ali da neće da ga objavi", rekao je Novaković.

Tvrdi da je premijer Kosova Albin Kurti prihvatio sporazum s Beogradom suočen sa mogućim posljedicama na koje su ga predstavnici međunarodne zajednice upozorili, te da se u njegovim javnim istupima posljednjih desetak mjeseci ne postoji konzistentnost.

"U jednoj izjavi govori da treba da se formira, u drugoj da ne treba, odnosno da Kosovo ne može da ima zajednicu koja je bazirana na etničkom principu", rekao je Novaković.

Naglašava da se Kurti iz dva razloga protivi implementaciji, prvi je ZSO, a drugi je da sporazum ne garantuje da će druge države priznati Kosovo.

"Drugim riječima, nigdje se ne garantuje da će Kosovo dobiti priznanje pet država iz EU i četiri iz NATO-a koje ga nisu priznale. Jedna od glavnih ambicija Prištine je ulazak u NATO. Bez priznanja Španije, Slovačke ili Rumunije očigledno je da do toga doći neće. Kurti sporazum vidi kao promašeni pokušaj međunarodne zajednice. Osnovni cilj međunarodne zajednice je bio deeskalacija na samom Kosovu i umanjenje neurotičnih tačaka na Zapadnom Balkanu u trenutku dok imate najveći rat u Evropi od Drugog svjetskog rata", kazao je Novaković.

Aleksandar Vučić i Vladimir Putin (Foto: EPA-EFE)
Aleksandar Vučić i Vladimir Putin (Foto: EPA-EFE)

Na pitanje kako komentariše navode Financial Timesa da Srbija preko trećih zemalja isporučuje municiju Oružanim snagama Ukrajine i da je to jedan od razloga podrške koju Vučić trenutno uživa na Zapadu Novaković je kazao da tu postoji jedan vrlo konstruktivan pristup Beograda u nizu drugih pitanja, prije svega što se tiče stabilnosti na Zapadnom Balkanu.

"Iako se to u javnosti ne vidi, tu postoji naprijeđena vrsta saradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama. Treba razdvajati ono što je retorički momenat od onoga što se u suštini dešava", smatra Novaković, te dodaje da je utjecaj Rusije u Srbiji, bez obzira na medijske slike i raspoloženje stanovništva, opao.

"To se vidi na čitavom nizu primjera. Od aktivnosti same ruske ambasade i ruskih predstavnika ovdje. Dakle, ne postoje uslovi za onu vrstu saradnje koja je bila do 2020. godine između Srbije i Rusije. Vrlo je jasno u geopolitičkom diskursu gdje Srbija pripada. Sankcije koje je EU uvela Rusiji one su defakto primjenjene u velikoj mjeri i u Srbiji. Naprimjer, zapadne banke koje čine veliku većinu bankarskog sektora u Srbiji primjenjuju sve one odredbe koje se tiču poslovanja sa Rusijom koje imaju njihove matice. Drugim riječima, nema poslovanja", kazao je Novaković.

Naglašava da Moksvi bilo kakvo smirivanje situacije na Kosovu nije u interesu Rusije iz prostog razloga što ona gubi polugu za manipulacije i utjecaj na srpsku javnost, a i u međunarodnoj politici.

"Ona je vrlo jasno svojim priznanjima anektirana četiri regiona u Ukrajini, a prije toga priznanjem Krima, Južne osjetije i Abhazije pokazala da želi da iskoristi primjer Kosova kao opravdanje za svoje lične ambicije. Drugim riječima, ona ima svaku motivaciju da bude protiv ovog sporazuma", navodi Novaković.

Na kraju, ističe da su osnovni problem za primjenu sporazuma diskursi o suprotnoj strani kako u Srbiji, tako i na Kosovu, koji nikad nisu bili gori od 2011. godine.