Ima li Matthew Palmer poslovnih interesa u Srbiji i može li to utjecati na pregovore u BiH?
Palmer, koji u našoj zemlji ima maratonske sastanke s političkim liderima o promjenama Izbornog zakona, sredinom ove godine lobirao je za interese anglo-australijskog rudarskog giganta Rio Tinto, koji u zapadnoj Srbiji želi otvoriti rudnik litija.
Palmerovo zanimanje za eksploataciju ove vrijedne rude može biti njegov lični interes, ali i državni, zemlje koju zastupa. Zanimljivo je da njegove "fakultativne" aktivnosti nisu prenijeli bh. mediji.
Kako piše portal Balkan Insight, nekoliko opozicionih lidera u Srbiji javno je reklo da je Matthew Palmer sugerisao tokom sastanka u junu da Rio Tinto nije tema na kojoj bi trebalo rušiti vladu. BIRN je Palmeru uputio pitanja u vezi s ovim sastankom, ali odgovor nije došao.
Rio Tinto još je 2004. godine, istražujući oblast Zapadne Srbije, otkrio novu rudu "jadarit", kombinaciju litija i bora, koja je kao novi element priznata i zavedena 2006. godine. Litij je važan kao osnovna komponenta za proizvodnju baterija za mobilne telefone, laptope, električne automobile i druge uređaje široke potrošnje.
Ovaj novi element 2007. godine je zbog svog hemijskog sastava u medijima predstavljen kao "kriptonit" – izmišljeni element koji u filmovima i stripovima o Supermenu jedini može naštetiti superheroju. Ubrzo je ovom novom elementu dodijeljeno ime "jadarit", po lokaciji gdje je pronađen (rijeka Jadar kod Loznice), a srbijanski zvaničnici su u više navrata najavljivali da će iskopavanje ove rude popraviti budžet.
Međutim, više ekoloških organizacija krajem prošle godine počelo je da se buni i traži odgovore od kompanije Rio Tinto o tome kako će iskopavanje ove rude utjecati na životnu sredinu u okolini Loznice, u Zapadnoj Srbiji, gdje se planira otvaranje rudnika za preradu jadarita.
Rio Tinto bio je šesta metalska i rudna kompanija na svijetu u 2020. godini kada je riječ o prihodu, koji je prema pisanju specijaliziranog portala Mining Technology dostigao 43,1 milijardu dolara. Kompanija Rio Tinto osnovana je 1873. godine, sjedište je u Londonu, a posluje u 35 zemalja svijeta.
Za rudnik kod Loznice procjenjuje se da je vrijedan oko 2,4 milijarde dolara, a sam projekt žestoko su kritikovali ekološki aktivisti i stručnjaci za zaštitu životne sredine, kao i dio stanovnika zapadne Srbije, gdje je planirano iskopavanje.
Bojazan je da će rudarenje uništiti životnu sredinu na tom području, od ugrožavanja vodoizvorišta, preko devastacije predijela veličine 516 nogometnih terena, čime bi se ugrozili poljoprivreda, ali i živi svijet, što bi dovelo do potencijalne depopulacije čitavog regiona.