Istraživanje: Najbolja zemlja za život u regionu je Rumunija, BiH na dnu liste

Porodica sa dvoje zaposlenih koji primaju prosječne plate, koje iznose po 645 eura, u ovoj državi bi svojim prihodima pokrili skoro dvije prosječne potrošačke korpe (1,8). Rumuniju bi, potom, slijedile Hrvatska, Mađarska, Srbija, Makedonija, Slovenija, Crna Gora, Bugarska, pa BiH, piše Blic.rs.

Ako bi se gledalo samo po visini prosječne plate, na prvom su mjestu ubjedljivo Slovenci, koji jedini "prebacuju" magičnih 1.000 eura mjesečno, dok su iza njih Mađari i Hrvati. Tih slovenačkih 1.018 eura, recimo da bi moglo da pokrije troškove stanovanja i osnovnih životnih namirnica (hrana i higijena) za četvoročlanu porodicu. To znači da, praktično cijela druga plata može da ide za ostale troškove, kredit, automobil, društveni život, restorani, pozorišta...

U Srbiji bi, međutim, to bilo izvodljivo, s obzirom da se srpska potrošačka korpa računa prema tročlanoj porodici, koliki je prosjek prema rezultatima posljednjeg popisa. Kada bi se, dakle porodica uvećala za jednog nezaposlenog člana, povećala bi se i cijena potrošačke korpe. Prihodi bi, međutim, ostali isti, pa bi se smanjila i kupovna moć.

Statistika je jedno, život drugo

Sve je to, međutim, samo statistika. U realnom životu, koji još manje ide u prilog Srbiji, tu treba ukalkulisati i druge stvari od samog sastava potrošačke korpe, koji varira u zavisnosti od države, pa do toga koliko ljudi živi od prosječne plate. U Srbiji, recimo, svega oko četiri posto od, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, oko dva miliona zaposlenih prima platu veću od 150.000 dinara, dok istovremeno oko 300.000 ljudi živi sa minimalcem od 21.000 dinara.

Srbija je, naime, uz Makedoniju, prema podacima Svjetske banke, imala najveći rast ekonomske nejednakosti u periodu od 1999. do 2014. godine i nalazila se na 21. mjestu na listi zemalja sa najvećim ekonomskim nejednakostima. Od evropskih zemalja u tom periodu društvo su joj pravile još samo Rusija i Gruzija.