Iako je interesovanje domaće, ali i svjetske javnosti znatno opalo kada je riječ o problemu izbjeglica, proces dolaska izbjeglica u Evropu kontinuirano traje, a zbog niskih temperatura odvija se znatno otežano.
Naročito je teško djeci izbjeglicama koja prolaze balkanskom rutom. Prema podacima UNICEF-a, izbjeglice na Balkan stižu u neadekvatnoj odjeći, što u ovom periodu naročito teško podnose djeca. Ipak, očaj i strah ratnih zbivanja u Siriji i Iraku i dalje tjeraju stanovništvo na stalni pokret, a Evropa za to još uvijek nema konsenzus i adekvatno rješenje.
Prema zvaničnim procjenama, tokom 2015. godine u Evropu je stiglo više od milion izbjeglica, od čega je više od 3.600 izbjeglica umrlo na tom putu za slobodu, a najviše utapanjem u moru.
Početak 2016. godine i hladno vrijeme nisu znatno smanjili broj izbjeglica koje preko Grčke, zatim Makedonije i Srbije odlaze u zemlje zapadne Evrope.
U Srbiji, kao tranzitnoj zemlji za izbjeglice, pune ruke posla imaju radnici Crvenog križa koji svakodnevno distribuiraju pomoć hiljadama izbjeglica, a najviše u vidu hrane i smještaja.
"Samo tokom decembra 2015. godine, pomoć u hrani, sredstvima za ličnu higijenu, hrani i higijeni za bebe od Crvenog krsta Srbije tokom decembra 2015. godine primilo je 26.740 izbjeglica koje su u Republiku Srbiju ušle na graničnom prelazu kod Preševa. Tokom 20 dana januara 2016. godine, ovu pomoć primilo je 12.563 izbjeglice sa Bliskog istoka. Na punktovima Crvenog krsta gdje se dijeli pomoć volonteri i zaposleni Crvenog krsta distribuiraju pomoć 24 sata, radeći u tri smjene", istakli su za Klix.ba iz Crvenog krsta Srbije.
Crveni krst Srbije pomoć migrantima dijeli po utvrđenim kriterijima. Napravljene su grupe i to djeca do 18 godina, žene, stariji od 60 godina, samohrani roditelji, bolesni i invalidne osobe. Svakodnevno u Srbiju uđe između 1000 i 2000 izbjeglica.
Osim od Crvenog krsta, izbjeglice dobijaju pomoć i od brojnih nevladinih organizacija, a konkretnu i značajnu pomoć izbjeglicama u Srbiji uputilo je Udruženje Pomozi.ba iz Sarajeva.
"Mi smo za izbjeglice koje borave na teritoriji Srbije do sada uputili blizu 100 tona razne pomoći, a u planu imamo još određene količine. Međutim, problem nam nažalost stvara papirologija koja otežava distribuciju pomoći preko granice", istakao je za Klix.ba Elvir Karalić iz Udruženja Pomozi.ba.
Karalić naglašava da u posljednje vrijeme interesovanje i odziv građana za pomoć izbjeglicama znatno slabe, dok u isto vrijeme broj ljudi kojima je potrebna pomoć ne opada.
BiH je na mapi izbjegličkih ruta zaobiđena, ali se problem izbjegličke krize itekako može odraziti i na našu zemlju, zbog sve učestalijih najava i uvođenja strožijih kontrola izbjeglica u zemljama Evropske unije. Problem izbjegličke krize nije ni blizu rješenja. Još je mnogo očekivanja i patnje na putu koji prolaze izbjeglice. Ništa se nije promijenilo, osim što je opalo interesovanje javnosti.
