Debatu pod nazivom "Uloga Međunarodnog krivičnog suda na pomirenju" Jeremić je sazvao nakon oslobađajuće haške presude za hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, a kritičari su ga optužili da je organizovao sastanak kao izgovor za napad na sud, što je on odbacio.
Osim SAD, debatu su bojkotovali Jordan i Kanada.
Jeremić je, ne optužujući nijednu zemlju pojedinačno, sugerisao da je na 11 zvaničnika međunarodnih organizacija i tribunala vršen pritisak da ne prisustvuju debati, te da je i on sam bio pod pritiskom da u potpunosti otkaže sastanak.
"Na žalost, te dame i gospoda, odlučili su da ne dođu na debatu i zato smo radili sa onima koji su prihvatili poziv, uzimajući u obzir da nisam popustio pod pritiskom da otkažem, kako vjerujem, debatu o kritično važnoj temi. Neko je očigledno mislio da ću biti posramljen i zastrašen i da ću otkazati debatu", rekao je Jeremić agenciji Reuters.
Jeremić je naglasio da, zbog činjenice da je ton diskusije bio više usmjeren na kritiku a ne podršku Tribunalu, sudovi za bivšu SFRJ, Ruandu i druge slične institucije donijele su odluku, pošto oni koji su podržavali te sudove nisu prisustvovali, da ne dođu.
Prema njegovim riječima, među onima koji su izbjegli dolazak na diskusiju su predsjednici Međunarodnog krivičnog suda, Tribunala u Hagu, suda za Ruandu, šef kancelarije UN za pravna pitanja UN Patricia O'Brien, direktor Human Rights Watcha Kennet Roth i bivši tužilac Tribunala u Hagu za bivšu SFRJ i Ruandu Carla del Ponte.
Jeremić je istakao da, osim predsjednika Tribunala za bivšu SFRJ Teodora Merona, koji je odbio da prisustvuje, ostali su naveli različite razloge da ne prisustvuju sjednici, uključujući probleme sa uklapanjem datuma održavanja sastanka sa rasporedom obaveza.
Prije eksplozije u Kninu mladić sa zabave objavio fotografiju bombe uz morbidnu poruku
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
