Kako je govorio Rod Blagojević 1999: Poredio Miloševića sa Staljinom, pominjao i etničko čišćenje
U govoru održanom 1999. godine, Blagojević je direktno govorio o ulozi Srbije u ratu, ratnim zločincima Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, te o neuspjehu tadašnje američke strategije u suprotstavljanju Miloševićevom režimu.
"NATO bombardovanje nije zaustavilo etničko čišćenje"
Blagojević je tada istakao da NATO-ova zračna kampanja nije ostvarila primarni cilj – sprječavanje etničkog čišćenja i progon Albanaca s Kosova.
"Podržavamo NATO i naše trupe, ali moramo priznati da naša trenutna strategija ne uspijeva da zaustavi nasilje. Bombardovanje nije zaustavilo etničko čišćenje, već je, naprotiv, odnijelo živote kosovskih izbjeglica i srpskih civila", rekao je Blagojević.
Naglasio je da bombardovanje nije spriječilo Miloševića, već mu je omogućilo da se dodatno učvrsti na vlasti:
"Među mnogim ironijama ovog rata, NATO bombardovanje je zapravo pružilo vazdušnu zaštitu Miloševiću od njegove političke opozicije u Srbiji", smatrao je Blagojević.
Govorio je i o potencijalnoj eskalaciji sukoba:
"Ako se ovaj sukob nastavi i preraste u kopneni rat, male su šanse da će se kosovske izbjeglice moći vratiti svojim domovima do zime. A što duže traje, to je manje vjerovatno da će se ikada vratiti", istakao je tada Blagojević.
Milošević i optužbe za ratne zločine
U istoj izjavi, Blagojević je komentarisao optužnicu protiv Slobodana Miloševića, ali i način na koji su se SAD i međunarodna zajednica u prošlosti odnosile prema ratnim zločincima.
"Hag nam nije rekao ništa što već nismo znali – Milošević je ratni zločinac. Ipak, uprkos tome, Clintonova administracija još uvijek pregovara s njim. Imamo presedan – tokom mirovnih pregovora u Daytonu, SAD su pregovarale s Karadžićem i Mladićem, iako su obojica bili optuženi za genocid," rekao je Blagojević.
Osvrnuo se i na historijske paralele, uporedivši Miloševića sa Staljinom:
"Ako pogledamo historiju, Staljin nikada nije bio optužen za ratne zločine, ali svi znamo za brutalnosti koje je počinio. Ipak, svijet je s njim pregovarao u Jalti."
Kritika američke politike prema Balkanu
Blagojević je 1999. godine bio među onima koji su tvrdili da je američka politika prema Balkanu neefikasna i nedosljedna. Posebno je kritikovao odluku SAD-a da ne podrži opoziciju u Srbiji:
"Milošević je bio politički uzdrman 1996. godine, kada je poništio lokalne izbore. Ljudi su izašli na ulice, studenti su protestovali širom Srbije. Šta je Amerika uradila? Ništa. Umjesto da podržimo demokratsku alternativu Miloševiću, zapravo smo mu pomogli da preživi, jer smo vjerovali da je, uprkos svemu, pragmatičar koji će možda sklopiti dogovor oko Kosova."
Također je upozorio na dublji problem:
"Ako naš cilj nije samo povratak kosovskih izbjeglica, nego svrgavanje Miloševića, moramo biti spremni na to da on neće tek tako otići. Ako se ne dogodi unutrašnja pobuna, jedini način da ga se ukloni je puna vojna intervencija, što je nešto za što SAD nisu spremne", kazao je Blagojević.
Blagojević u Beogradu danas – potpuni politički preokret Dvadeset pet godina kasnije, Blagojević je sada gost u Beogradu, gdje ga režimski mediji slave kao "prijatelja Srbije" i bliskog saradnika Donalda Trumpa. Ipak, nijedan od tih medija nije podsjetio na njegove ranije izjave, u kojima je oštro kritizirao Miloševića, govorio o etničkom čišćenju i osudio ulogu Srbije u ratu.