“Ali smo insistirali da ta tačka bude još čvršća tako što bi se pominjanjao mir i sigurnosti, a ne samo stabilnost", rekao je Kurti.
Kurti tvrdi da danas nije usvojena deklaracija zato što predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije želio da se razgovara o nestalim osobama i nekim drugim pitanjima. Kazao je da su na ovom sastanaku razmijenjeni “pokloni” - on je dao Vučiću, kako kaže, tri knjige, a “srpska strana mu je uzvratila sa više od tri uvrede”.
“Ja sam im dao knjigu Nataše Kandić i ta knjiga dokumentuje da je 1.133 djece ubijeno na Kosovu, a to se sve desilo 1998.-1999. I dalje se 109 djece vode kao nestala”, rekao je on.
Dodao je da je druga knjiga, koju je dao Vučiću, ispovijest silovanih žena od srpske policije i vojske, a treća koja govori o "istrebljenju Albanaca od 1878. do 1884.".
“Time sam dokazao da sve ovo što se desilo 1998.-1999. nije prvi zločin, već nešto što se ponavlja. Srbija je došla na Kosovo genocidom i otišla genocidom”, poručio je Kurti.
Prvi genocid, prema njegovim riječima, desio se u Kuršumliji, Leskovcu, Prokuplju, Toplici, Vranju i Nišu, odakle je mnogo Albanaca koji su danas na Kosovu porijeklom, kao što je predsjednik kosovske skupštine Glauk Konjufca, što se vidi po prezimenima i imenima sela u južnoj Srbiji odakle su, tvrdi, protjerani.
“Htio sam da kažem da imamo dugu historiju - mi Albanci i Srbija kao država. Nikada ne kažem, kao drugi, da su Srbi genocidan narod. Kažem da je Srbija učinila genocid, to jest da je njeno rukovodstvo odgovorno za genocide”, kaže Kurti, prenio je Tanjug.