Miloševićevi bezbjednjaci osuđeni za ubistvo poznatog novinara oslobođeni krivice
Sud je, usvajanjem žalbi odbrane i djelimičnom usvajanjem žalbe Tužilaštva, preinačilo prvostepenu presudu i okrivljenog Markovića oslobodilo od optužbe da je izvršio krivično djelo teško ubistvo u podstrekavanju, a okrivljene Milana Radonjića, Miroslava Kuraka i Ratka Romića da su, kao saizvršioci, izvršili krivično djelo teško ubistvo iz člana.
Slavko Ćuruvija je ubijen je 11. aprila 1999, u vrijeme NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije.
U ponovljenom postupku Specijalni sud u Beogradu je u decembru 2021. je doneo presudu kojom su Marković i Radonjić bili osuđeni na po 30 godina zatvora, a Romić i Kurak na po 20 godina.
Pripadnici državne bezbjednosti
Četvoricu pripadnika nekadašnjeg Resora državne bezbjednosti, koji je bio pod kontrolom Slobodana Miloševića, prije toga je Posebno odjeljenje za organizovani kriminal dva puta proglasilo krivim i osudilo na ukupno 100 godina zatvora.
Novinar i vlasnik listova "Dnevni telegraf" i "Evropljanin" ubijen je 1999. u Svetogorskoj ulici, sa više hitaca, a za to ubistvo tek 2015. optuženi su tadašnji načelnik Državne bezbjednosti (DB) Radomir Marković i trojica visokih funkcionera DB-a Milan Radonjić, Ratko Romić i njegov kum Miroslav Kurak.
Nezavisni mediji šokirani su oslobađajućom presudom i upozoravaju da se novinarima koji kritiziraju vlast u Srbiji i dalje prijeti prijetnjama za njihov rad.
Kritike sa svih strana
Predstavnica Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju za slobodu medija Teresa Ribeiro izrazila je zaprepaštenje odlukom srbijanskog suda.
"Činjenica da ovaj slučaj još uvijek ostaje neriješen - gotovo 25 godina nakon ubojstva ovog hrabrog novinara - duboko je zabrinjavajuća", kazala je Ribeiro u izjavi koju je u subotu prenio Associated Press.
Nekažnjivost ovog gnusnog zločina ne samo da je izuzetno bolna za Ćuruvijinu obitelj i kolege, već i duboko razočaranje za cijelo srpsko društvo, dodala je.
Ni Ćuruvijina kći Jelena, koja je na čelu fondacije za podršku slobodi medija, nije krila ogorčenje.
"Šokirana sam ovom skandaloznom presudom, (jer) šalje zastrašujuću poruku svim novinarima i svim ljudima koji se bore za slobodu izražavanja. Ova presuda je dokaz da mračne sile devedesetih još uvijek vladaju ovom zemljom", rekla je Ćuruvija, nazvavši Srbiju "zemljom mraka".
Američki ambasador u Srbiji Christopher Hill također je izrazio zabrinutost zbog odluke suda.
"Obeshrabrujuće je vidjeti da su pravda i odgovornost za ubojice Slavka Ćuruvije i nakon 25 godina nedostižni", napisao je Hill u statusu na mreži X i dodao da je dan odluke Žalbenog suda postao tužan dan za novinarstvo.
Ćuruvija je ubijen ispred svoje kuće u središtu Beograda 11. aprila 1999. godine, u vrijeme kada je NATO bombardovao Srbiju kako bi zaustavio genocidnu kampanju protiv Albanaca na Kosovu.
Ćuruvija je bio glavni urednik i vlasnik dnevnika Dnevni telegraf i časopisa Evropljanin, dva glavna nezavisna časopisa u Srbiji. Poznat je bio po kritici tadašnjeg režima, a njegova porodica optužila je Miloševića da je on lično naredio ovo ubojstvo.
