Narodna banka Srbije: Teslin lik na hrvatskom euru značio bi prisvajanje srpskog nasljeđa
Povodom izjave hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da su građani Hrvatske anketom izabrali naučnika Nikolu Teslu kao najpoželjniji motiv za euro, iz NBS-a kažu da je "nesporno da se slavni naučnik tokom svog života izjašnjavao kao Srbin po porijeklu i rodu", prenose "Večernje novosti".
"S tim u vezi, sasvim je sigurno da bi bile preduzete odgovarajuće aktivnosti prema nadležnim institucijama EU kako bi se ukazalo na neprimerenost takvog prijedloga", navode iz NBS-a.
Kako u NBS-u objašnjavaju, država članica ima obavezu obavještavanja drugih članica o nacrtima dizajna novih nacionalnih strana euro kovanica, a zahtjev za odobrenje dizajna podnosi se Vijeću EU.
"Vijeće EU odobrit će dizajn nacionalne strane eurokovanice ako su ispunjeni tehnički uslovi i ako nema primedbi drugih država članica koje koriste euro kao zajedničku valutu", ističe NBS.
U slučaju da ima primjedbi, koje su moguće kada bi predloženi dizajn nacionalne strane jedne države mogao izazvati nepovoljne reakcije građana druge države članice, Vijeće EU donosi odluku o prihvatanju ili odbijanju zahtjeva kvalifikovanom većinom glasova.
Ova uredba odnosi se na države koje su ispunile uslove za pristupanje Eurozoni, a Hrvatska može najranije to učiniti 2023. godine, što je u ovom trenutku upitno.
Plenković je rekao da svaka zemlja koja uđe u Eurozonu ima mogućnost da na jednoj strani kovanice ima neki nacionalni motiv, a da su oni između ostalih izabrali da na 50, 20 i 10 centi bude Tesla. Dizajn euro novčanica je isti, nezavisno od države koja ih štampa, a o nacionalnom dizajnu eurokovanice odlučuje država članica EU koja euro koristi kao zajedničku valutu.
Dizajn eurokovanice može se mijenjati po proteku roka od 15 godina, osim ako dođe do promjene šefa države ili to zahtijevaju razlozi sprečavanja falsifikovanja eurokovanica, kada je moguće mijenjati dizajn i prije isteka pomenutog roka.
Pitanje dizajna euro kovanica regulisano je Uredbom Vijeća EU, objašnjavaju u NBS-u. Države obično formiraju komisije (umjetnici, numizmatičari, graveri, političari), koje vrše izbor nacionalnog dizajna eurokovanice u konkurenciji većeg broja prijedloga.
