Njemački mediji o Bledskom forumu: Srpske fantazije o povlačenju SAD-a sa Kosova
Austrijski dnevnik Presse piše o "srpskim fantazijama". Ističe kako vladajući političari u Srbiji, nakon povlačenja trupa SAD-a iz Afganistana, maštaju o povlačenju SAD-a i sa Kosova.
"Marionetski režim" među prvim priznao Kosovo
"Od dolaska NATO-a u Afganistan, u toj zemlji se ustostručila proizvodnja heroina, kazao je predsjednik Skupštine Srbije, nekadašnji premijer Ivica Dačić. On ne roni suze ni zbog pada vlade u Kabulu: ‚marionetski režim' koji je postavio Washington bio je među prvih pet država koje su 2008. na pritisak SAD-a priznale nezavisnost Kosova", piše Presse.
U tekstu se ističe da "aktuelni vlastodršci u Beogradu nisu zaboravili kosovski rat i bombardovanje Srbije 1999. od strane NATO-a", kao i da su neki od njih poput Dačića i Vučića i tada bili na visokim funkcijama.
List citira i Veljka Odalovića (SPS), koji je izjavio da su "Amerikanci napustili sva mjesta u svijetu na kojima su bili". Odalović je također kazao da i „Priština mora shvatiti da neće imati trajnu i bezuslovnu podršku SAD-a".
Da li bi ipak moglo da uslijedi povlačenje?
No, austrijski dnevnik se ipak pita da li bi nakon Afganistana moglo da uslijedi povlačenje i sa Kosova? U tekstu se navodi i činjenica da su SAD na razmeđu milenijuma redukovale vojno prisustvo na Kosovu. „Sa nekadašnjih 50.000 vojnika KFOR-ovih trupa, nakon kraja kosovskog rata, broj je opao na trenutnih 3.578 ljudi iz 27 država", piše Prese napominjući da SAD imaju 624 svoja vojnika i da su odmah iza Italije, čiji kontigent broji 630 ljudi.
"Iako je zatvaranje vojne baze Bondstil, nedaleko od Uroševca, prošlih godina tematizirano i od strane američkih diplomata i političara, srpski snovi o potpunom povlačenju SAD sa Kosova su u ovom momentu prilično nerealni", piše Presse.
List ističe da kosovski Albanci prisustvo trupa KFOR-a vide kao garanciju svoje državnosti, koju Beograd ne priznaje, a s druge strane na trupe KFOR-a se gleda i kao na zaštitu za srpsku manjinu na Kosovu.
Austrijski dnevnik naglašava kako su analitičari u Beogradu i Prištini "neobično jedinstveni" i smatraju da je malo vjerovatno da će se SAD povući sa Kosova. "Za početak će prazne barake Bodnstila popuniti bivši saradnici Armije SAD u Afganistanu. Prvi od oko 2.500 Avganistanaca, koji bi trebalo da privremeno borave na Kosovu su već stigli u tu zemlju", zaključuje austrijski dnevnik.
Posebna čast za Vučića
"Bila je to: nacija versus građansko društvo, spriječavanje migracija umjesto prihvatanje progonjenih, minimalna verzija Evrope i na vrijednostima zasnovana EU koja djeluje zajednički", piše austrijski list Standard o Bledskom strateškom forumu.
List napominje da su na Forumu bile "snažno zastupljene snage, koje su ideološki bliske desno-konzervativnom premijeru Slovenije Janezu Janši". „Među njima su bili Viktor Orban i srpski predsjednik Aleksandar Vučić, kojem je ukazana posebna čast, s obzirom da mu je kao jedinom predstavniku neke zemlje koja nije članica EU bilo dozvoljeno da sjedi na EU panelu, a ne sa predstavicima ostalih zemalja na Balkanskom panelu, koji je održan popodne", ističe Standard.
Samo da se ne ponovi 2015.
Standard piše da se s obzirom na događanja u Avganistanu, na Panelu prvenstveno razgovaralo o migracijama u EU. Takođe i da su se „svi - takođe premijeri Hrvatske, Češke, Slovačke i Grčke, dakle Andrej Plenković, Andrej Babiš, Eduard Heger i Kiriakos Micotakis, koji su došli na Bled - složili u jednom - da se ne smije ponoviti 2015. i masovne migracije izbjeglica ka Evropi".
Austrijski list naglašava da je između Orbana i predsjednika Evropskog parlamenta Davida Sassolija došlo do žestoke diskusije o opasnostima po EU. "Sassoli je upozorio da Evropskoj uniji isto kao i Rimskom carstvu prijeti raspad, ako ne uspije postići da uspostavi kontrolu i upravlja migracijama. Orban je kontrirao, govoreći kako je opasnost mnogo veća od ‚dolaska muslimana'", piše Standard i dodaje da je Orban mišljenja da u pitanjima migracija odluka treba da bude u rukama nacionalnih vlada a ne EU.
Sa "Viktorom", kako prisno naziva Orbana, složio se i češki premijer Babiš, dok je premijer Grčke Micotakis naglasio da mora „učtivo da protivrječi Sasoliju" s obzirom da je njegova zemlja, kako je istakao, bila žrtva politike EU 2015. godine.
Srbija kao žrtva
"S obzirom da proširenje EU stagnira, Vučić je uspio da Srbiju predstavi kao žrtvu", piše bečki dnevnik. „I to bez obzira na to što Srbija, drugačije nego što je to Vučić predstavio, posljednjih godina skoro da nije sprovodila reforme, a u oblastima demokratije i vladavine zakona čak je i nazadovala", napominje autorka teksta Adelheid Woelfl.
Novinarka takođe ističe i da je Vučić dobio podršku od Orbana, "koji Srbiju, bez obrazloženja, naziva ‚ključnom zemljom' na zapadnom Balkanu" i da bi zbog toga ona morala da pristupi EU.
List citiira eksperta za Balkan, Florijana Bibera, koji kaže da „Srbija pripada verziji Orbanove Evrope, koja se formira i djeluje više nacionalistički, autoritarnije i sa više populizma, nego što je to u skladu sa dosadašnjim vrijednostima EU".
"Neliberalna demokratija"
Vučić na unutrašnjepolitičkom nivou pokušava da zadovolji i antizapadne i proevropske struje, piše Standard. "Zbog nedostatka napretka prošle godine nije otvoreno nijedno novo poglavlje. Vučić želi da za takav jedan korak dobije podršku EU, iako je nerealno da za to može dobiti većinu u EU". Takođe mu je važno da uoči najavljenih izbora naredne godine EU na Srbiju ne gleda kao na ‚previše problematičnu'." Florijan Biber takođe smatra da Vučić želi da zadrži otvorenim sve opcije, "jer isključivo vezivanje za Kinu nije dovoljno".
Biber ističe da Janša, Orban i Vučić važe za predstavnike takozvane "neliberalne demokratije", u kojoj su mediji pod kontrolom vlade, gdje se utiče na pravosuđe i stalno napadaju kritičari. "Ovi režimi ne prihvataju legitimnu kritiku od strane drugih. Oni se odmah etiketiraju kao izdajnici", zaključuje Biber u bečkom dnevniku, prenosi DW.
