Banka koja je u centru afere o pranju novca i izbjegavanju plaćanja poreza ima više od 100.000 klijenata. Među njima je i pedesetak osoba povezanih sa Srbijom koji na računima drže više od 43 miliona dolara, piše Blic.
Najsumnjivije transakcije imali su Vuk Hamović i Zoran Ivković, čelnici kompanije EFT sa sjedištem u Londonu, koja se bavi trgovinom strujom.
Njih dvojica nisu htjeli komentirati ništa u vezi s računima u spornoj banci, ali izvještaji koji su procurili u javnost ukazuju na to da je upravo Ivković, Srbin za kojega su mediji danima tvrdili da je u švicarsku filijalu HSBC-a u torbi donio 20 miliona eura.
On je taj novac sa svog privatnog računa 2005. prebacio na račun kompanije EFT, u kojoj je danas Hamovićev zamjenik. HSBC je upozorila da 'aktivnosti svedu na razumnu mjeru', na što je Ivković tražio da mu banka da prijedlog za otvaranje računa sa po pet miliona eura ili dolara.
Hamović je, također, preko HSBC banke htio obaviti kupovinu dionica EFT-a u vlasništvu bivšeg partnera Vojina Lazarevića u vrijednosti od 10 miliona dolara, a s obzirom da nije imao novac, htio ga je posuditi od Ivkovića uz uvjet da se transakcija obavi unutar banke. Nadležni u banci odbili su takvu transakciju.
"Ja čak i ne znam da imam račun u toj banci", rekao je Zoran Drakulić na pitanje Blica da komentira kako se njegovo ime našlo na spisku klijenata sporne banke. Drakulić kaže da 20 godina živi u inozemstvu te da je normalno da ima račune u stranim bankama.
U izvještajima banke spominje se i njegova supruga Tatjana Burzić koja je, navodno, zvala HSBC jer joj suprug 'želi dati svu imovinu'. Tokom 2006. i 2007. godine najveći iznos na njenom računu bio je 107.485 dolara, koliko joj je s Drakulićeva računa u toj banci i prebačeno.
Dragan Stojković Piksi i njegova supruga imali su račun na kojem je 2006. i 2007. godine u jednom trenutku bilo oko dva miliona eura, a izvještaji banke ukazuju na to da su 'bili nenametljivi'.
"Imam račun u toj banci još od 1994., ali na svoje ime. Svi računi koje imam u bankama prijavljeni su u Francuskoj, čiji sam stanovnik već 20 godina i na sve plaćam porez", kaže Stojković.
Srbijanski savjetnik za strana ulaganja Milan Kovačević objašnjava da građani koji imaju dvojno državljanstvo mogu imati štedne uloge u Srbiji, ali i u bilo kojoj državi u inozemstvu.
"Svi građani koji su više od pola godine boravili u Srbiji postaju naši porezni obveznici, dok za boravak kraći od šest mjeseci status poreznog obveznika nastaje u državi u kojoj su pretežno boravili", kaže Kovačević.
