Priča o Jugoslaviji
61

Novi gaf Grabar-Kitarović: Rođena sam s krive strane "željezne zavjese"

M. N.
Kolinda Grabar-Kitarović (Foto: EPA-EFE)
Kolinda Grabar-Kitarović (Foto: EPA-EFE)
Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović primila je u subotu u Washingtonu nagradu Fulbright za životno djelo te napravila novi gaf zbog kojeg je prozivaju hrvatski i regionalni mediji.

Istaknuvši kako to priznanje koje za nju predstavlja "privilegiju i zadovoljstvo" posvećuje svojoj porodici i svojoj zemlji, dodala je: "Ne mogu vam opisati koliko mi večerašnji događaj znači. Bila sam djevojka rođena s krive strane Željezne zavjese i sanjala druga mjesta na kojima su ljudi imali slobodu izbora, gdje se slobodno moglo govoriti i izražavati svoja uvjerenja a da se zbog toga ne bude progonjen".

Kako piše Index.hr, ovo nije prvi put da hrvatska predsjednica Hrvatske spominje život "iza željezne zavjese", a cijela se priča uklapa u već dobro poznatu sagu o nedostatku različitih vrsta jogurta u Jugoslaviji, zbog čega je, kako se pojadala, patila kao mlada djevojka.

Gotovo identičnu priču ispričala je u Varšavi na sastanku Inicijative tri mora prije dvije godine. Tada je kazala: "Oni od nas koji su rođeni s pogrešne strane željezne zavjese…". Sličnu je priču pričala i u Pragu, a posljednji put u julu u govoru koji je održala na Evropskom institutu Univerziteta u Cirihu kada je kazala kao je "Jugoslavija kao nesvrstana država bila iza željezne zavjese", podsjeća Index.hr.

Jugoslavija je zapravo iza željezne zavjese bila samo od 1945. do 1948. godine kada je Josip Broz Tito prekinuo savez sa Staljinom i otada je Jugoslavija nesvrstana zemlja. Hrvatska predsjednica je rođena 1968. godine, dakle dobrih 20 godina nakon što se Tito razišao sa Staljinom, odnosno 23 godine od inicijalnog pojma željezne zavjese.

Prema navodima portala 24sata.hr, ona je pokušala objasniti i ovu izjavu, ali se još više upetljala.

"Churchill je rekao da se željezna zavjesa spustila od Szczecina na Baltiku do Trsta na Jadranskom moru i da su iza nje ostale sve prijestolnice srednjoevropske kulture, u koju je tada uključio i Beograd. Bez obzira kako su se stvari mijenjale, bio neko nesvrstan ili ne, nije bio neutralan. Neka me niko ne uvjerava u život kakav nije bio. Svi smo to prošli u bivšoj Jugoslaviji, svi znamo kako je bilo, svi znamo kako je bilo putovati s tom crvenom putovnicom, kakva ste poniženja doživljavali, šta je značilo plaćati depozite i tako dalje. Ako je iko nostalgičan za bivšom Jugoslavijom, 'ajmo uvesti sedmicu bivše Jugoslavije. Znate ko će najviše profitirati? Ja osobno. Jer ako kažete bilo šta protiv mene, završit ćete na Golom otoku", kazala je.

Potom je spomenula i nogomet, zbog čega su bile i reakcije na Twitteru.

"A ovdje večeras želim govoriti o onome što nas je ujedinjavalo, a to je upravo nogomet. Kao Riječanka sam odlazila na utakmice Rijeke, ali naša Rijeka je tada bila nekakav rezervni klub za Partizan i Crvenu zvezdu i domaći igrači koji su bili dobri i kvalitetni odlazili su u Hajduk, nešto malo u Dinamo. Dinamo i Hajduk bili su toliko blizu mom srcu. Nogomet je za nas koji smo voljeli Hrvatsku bio puno, puno više od nogometa. Značio je narodno zajedništvo. Bio je ono što je povezivalo sve od juga do sjevera", rekla je Kolinda.