Novinarka na meti srbijanskih prorežimskih medija, tvrde da "poziva na Vučićevo ubistvo" iako to nije rekla
Ovako bi mogli opisati život Tamare Skrozze posljednjih dana, kojoj su srbijanski prorežimski mediji iskonstruisali riječi iz jedne od emisije u kojima je gostovala.
Tačnije, optužuju je da je tokom emisije "Da sam ja neko", emitovane na televiziji N1, izjavila kako je "predsjednika Vučića trebalo ubiti u noći 5. i 6. oktobra 2000. godine".
Međutim, njena izjava je glasila:
"Što se mene tiče, ta noć je trebalo da bude potpuno drugačija, nešto nalik onome što smo učili u knjigama istorije. Da je ta noć bila drugačija i da smo se probudili u jednoj drugačijoj Srbiji, Srbiji bez nekih ljudi, mislim da bi ovo danas bilo sasvim druga priča, a mi zapravo živimo devedesete".
Tada je krenula medijska hajka, uz predvođenje televizije Pink, a svi tabloidi su tvrdili jedno - da je Skrozza "pozivala na masovna ubistva i streljanje vrha vlasti iz devedesetih".
Ona je, ustvari, tvrdila da u novoj vlasti te zemlje nije trebalo biti mjesta za neke od kadrova prije same demokratske tranzicije. Najavljuje i tužbe jer joj se na teret stavljaju riječi koje nije izgovorila.
"Ovo je sada nešto što ugrožava mene i moju porodicu vrlo konkretno i egzistencijalno i ne može da prođe tek tako. Pri tome, ovo je otvorena laž, nije manipulisanje činjenicama, već mi je stavljeno u usta nešto što nisam izgovorila", izjavila je Skrozza za portal Cenzolovka, naglašavajući da do sada na sve slične optužbe nije odgovarala tužbama, ali da su u ovako ekstremnoj situaciji one jedino ishodište.
Ministarstvo na pogrešnoj strani
Oglasilo se i Ministarstvo informisanja i telekomunikacija Srbije čije riječi su naišle na brojne kritike. Iz saopćenja je jasno i zašto:
"Najnoviji primjer jeste dio izjave gđe Tamare Skroza dat u emisiji 'Da sam ja neko' emitovanoj početkom juna ove godine u programu TV N1. Teško je oteti se utisku da je gđa Skroza, u dijelu prethodno citirane izjave koja se odnosi na to da je Srbija u noći između 5. i 6. oktobra 2000. godine trebalo da ostane 'bez nekih ljudi', te da je ta noć trebalo da bude ,'nešto nalik onome što smo učili u knjigama istorije', implicitno izrazila žaljenje zbog toga što u tim dramatičnim okolnostima pojedini državni zvaničnici nisu bili lišeni života. Svako naknadno pojašnjavanje ovog poprilično jasnog iskaza predstavljalo bi učitavanje u riječi gđe Skroza onoga što one izvorno ne sadrže".
Koalicija za slobodu medija osudila je ovaj stav ministarstva i zatražila ostavku resornog ministra Dejana Ristića, rekavši da bi ona bila "moralni čin, jer je pokazao da nije dorastao zadatku koji mu je povjeren".
"Najnovije saopštenje ministra za informisanje i telekomunikacije Dejana Ristića je sramno i pokazuje nivo dubokog nerazumevanja očuvanja koncepta slobode govora i zalaganje za bezbjednost novinara i otvara put ka daljoj hajci i ugrožavanju bezbjednosti novinarke Tamare Skrozze", naveli su.
Novinarska i medijska udruženja pozvala su 30. jula Ministarstvo informisanja i telekomunikacija da hitno reaguje na napade na Skrozzu navodeći da je njena rečenica da je ta noć "trebalo da izgleda drugačije" izvučena iz konteksta.
