"Strane će međusobno razvijati normalne, dobrosusjedske odnose na osnovu jednakih prava.Obje strane će međusobno priznati svoja dokumenta i nacionalne simbole, uključujući pasoše, diplome, registarske tablice i carinske pečate", navodi se u Članu 1.
Član 2. odnosi se na principe Povelje UN-a.
"Obje strane će se rukovoditi ciljevima i principima postavljenim u Povelji Ujedinjenih naroda, posebno onim o suverenoj jednakosti svih država, poštovanju njihove nezavisnosti, autonomije i teritorijalnog integriteta, pravu na samoopredjeljenje, zaštiti ljudskih prava i nediskriminacija", piše u dokumentu.
U skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija, strane će rješavati sve sporove između sebe isključivo mirnim sredstvima i uzdržavati se od prijetnje ili upotrebe sile, stoji u Članu 3.
U Članu 4. govori se i o članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama.
"Strane polaze od pretpostavke da nijedna od njih ne može predstavljati drugu u međunarodnoj sferi ili djelovati u njeno ime. Srbija se neće protiviti članstvu Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji", naglašava se.
Nijedna Strana neće blokirati, niti poticati druge da blokiraju napredak druge Strane na njihovom putu ka EU na osnovu vlastitih zasluga. Obje strane će poštovati vrijednosti navedene u članovima 2. i 21. Ugovora o Evropskoj uniji, dio je dokumenta, tačnije Člana 5.
Član 6. je ujedno i najdetaljniji dio sporazuma.
"Iako sadašnji sporazum predstavlja važan korak normalizacije, obje strane će novim zamahom nastaviti proces dijaloga predvođen EU koji bi trebao dovesti do pravno obavezujućeg sporazuma o sveobuhvatnoj normalizaciji njihovih odnosa. Strane su saglasne da će produbiti buduću saradnju u oblastima privrede, nauke i tehnologije, transporta i povezanosti, pravosudnih i policijskih odnosa, pošte i telekomunikacija, zdravstva, kulture, vjere, sporta, zaštite životne sredine, nestalih osoba, raseljenih lica i drugih sličnih oblasti kroz zaključivanje konkretnih sporazuma. Detalji će biti dogovoreni u dodatnim sporazumima koji će biti omogućeni Dijalogom koji vodi EU", pojašnjava se.
Sedmi član sporazuma tiče se i statusa Srpske pravoslavne crkve.
"Obje strane se obavezuju da će uspostaviti posebne aranžmane i garancije, u skladu sa relevantnim instrumentima Vijeća Evrope i oslanjajući se na postojeća evropska iskustva, kako bi se obezbijedio odgovarajući nivo samoupravljanja za srpsku zajednicu na Kosovu i sposobnost za pružanje usluga u određenim oblastima, uključujući mogućnost finansijske podrške Srbije i direktan kanal komunikacije srpske zajednice sa Vladom Kosova. Strane će formalizovati status Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i pružiti snažan nivo zaštite srpskim mjestima vjerskog i kulturnog naslijeđa, u skladu sa postojećim evropskim modelima", piše u dokumentu.
Osmi član tiče se stalnih misija Kosova i Srbije.
"Strane će razmijeniti stalne misije. Oni se osnivaju u sjedištu odgovarajuće Vlade. Praktična pitanja koja se odnose na uspostavljanje misija bit će obrađena posebno", stoji u Članu 8. sporazuma.
Kraj sporazuma tiče se ekonomskih pitanja i zelene tranzicije.
"Obje strane uzimaju u obzir opredijeljenost EU i drugih donatora da uspostave poseban paket investicija i finansijske podrške za zajedničke projekte Strana u ekonomskom razvoju, povezivanju, zelenoj tranziciji i drugim ključnim oblastima", zaključuje se u Članu 9.
U desetom članu navodi se da će Strane uspostaviti zajednički komitet, kojim predsjedava EU, za praćenje implementacije ovog sporazuma. Obje strane potvrđuju svoju obavezu da implementiraju sve prethodne sporazume Dijaloga, koji ostaju važeći i obavezujući.
U posljednjem dijelu sporazuma, Članu 11. obje strane se obavezuju da će poštovati Mapu puta za implementaciju priloženu ovom sporazumu.
