Od aprila prošle godine imaju samo tri smrtna slučaja: Hoće li i kada Kina ublažiti stroge mjere?
Uskoro će se početi useljavanje u više od 5.000 soba, a osobama koje će tu boraviti najmanje dvije sedmice - bile potpuno vakcinisane ili ne, hranu će donose roboti.
Od prvih dana pandemije COVID-19, cilj Kine bio je potpuno eliminirati koronavirus unutar kontinentalnih granica. Hong Kong i Makao imaju slične strategije.
No, čak i dok šačica drugih zemalja s politikom "nulte zaraze", uključujući Australiju, Novi Zeland i Singapur kreće u relaksiranje mjera, Kina ih se i dalje drži.
Karantinski kompleks od 260 miliona dolara
Smisao objekta u Guangzhou od 260 miliona dolara je da dodatno oteža ulazak virusa u zemlju, držeći ljude u karantinu dalje od gusto naseljenih područja. Ljudi koji ulaze u grad izvan kopna bit će tamo prebačeni direktno, umjesto u normalne hotele, na najmanje dvije sedmice izolacije i česta testiranja.
Čak ni medicinsko osoblje ne smije napustiti prostorije. Nakon što tamo odrade četiri sedmice, moraju biti sedmicu dana u karantinu, a zatim, nakon povratka kući, provesti još dvije sedmice u izolaciji, piše The Economist.
Zero covid in action: Guangzhou has spent $260m on China’s first purpose-built quarantine centre. 5,000 rooms. Two weeks isolation - whether fully vaccinated or not - food brought by robots. Other cities are following suit.
— Steve Simpson (@SharplyUnclear) October 16, 2021
And when things are finally relaxed, what then? 🤔 pic.twitter.com/olUcrxPfqs
Kineska politika nulte zarazne bolesti uključuje zadržavanje većine stranaca, pedantne karantine, ogromnu radnu snagu, aplikacije za praćenje, intenzivna zatvaranja područja u kojima se virus pojavi i česta masovna testiranja.
Takvi napori postigli su impresivne rezultate, s obzirom na veličinu zemlje i poroznost, u normalnim vremenima, njenih kopnenih granica s nekim od svojih 14 susjeda. Do 10. oktobra službeni broj smrtnih slučajeva povezanih s koronavirusom u Kini iznosio je 4.636. Samo tri su se dogodila od aprila prošle godine.
U nekim provincijama nema smrtnih slučajeva, uključujući Jiangsu na obali. Ima više od 80 miliona stanovnika, gotovo isto kao i u Njemačkoj, gdje je službeni broj poginulih 94.000. Kineskim vlastima velika epidemija je ona koja uključuje desetine ili, rijetko, stotine slučajeva: jedva da je to mali statistički podatak u većini drugih zemalja.
Ako bi se svijet ponovo suočio sa sličnom epidemijom, znajući šta sada radi, mnoge bi zemlje odabrale kineski pristup. No na kraju će se suočiti s istim pitanjem: kada ublažiti te mjere? Kako se ostatak svijeta počinje navikavati na COVID kao endemsku bolest - uvijek prisutnu, ali ograničenu na nivou koji ljudi smatraju prihvatljivim - koliko će Kina nastaviti svoju ogromnu kampanju da je potpuno uništi?
Predsjednik ne putuje van zemlje
To je važno pitanje koje zabrinjava ne samo 1,4 milijarde stanovnika Kine, već i druge širom svijeta. Uzmite u obzir samo jednu od posljedica kineskog pristupa bez pandemije: nemogućnost svjetskih lidera da se licem u lice susretnu s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Xi nije primao strane posjetioce niti je putovao u inostranstvo od januara 2020. Nije vjerovatno da će prisustvovati sastanku G20 u Rimu krajem oktobra ili kasnijoj konferenciji UN o klimatskim promjenama u Glasgowu. U vrijeme potencijalno opasnih tenzija s Amerikom, on još nije održao službeni samit s predsjednikom Joeom Bidenom. Kina je 6. oktobra pristala na takav sastanak kasnije ove godine, ali samo putem video veze.
The'' international health stage'' is about to finish now in guangzhou city southern china.
— Songpinganq (@songpinganq) September 5, 2021
This covid quarantine camp has building area 250 000 square meters and 5000 rooms.
Since this September if you want to come to southern china,you will be quarantined here. pic.twitter.com/1lSxhQTtbP
Varijanta Delta, koja je sada dominantna na globalnom nivou, otežava provedbu kineske politike. Rasprostire se dva do tri puta lakše od origainalnog soj, koji je prvi put otkriven u centralnom kineskom gradu Wuhanu. No, takvi se problemi mogu nadoknaditi velikom stopom vakcinacije. Do 15. septembra, najnovijeg datuma za koji su dostupni podaci, 71 posto Kineza primilo je dvije doze, a još 10 posto primilo je prvu. Poređenja radi, 56 posto Amerikanaca i 64 posto stanovnika EU dobilo je dvije injekcije do 11. oktobra.
Međutim, malo je vjerojatno da će Kina uskoro ublažiti svoju politiku. Predstojeće otvaranje karantenskog centra u Guangzhouu nagovještava to. Ako bi se politika nulte zarazne bolesti trebala napustiti, oni kojima je najpotrebnije pojačati vakcinaciju bili bi ugrožene osobe, poput starijih osoba, koje bi bile zaražene lokalno.
Do 15. septembra Kina je dala dvije doze vakcina skoro tri četvrtine ljudi starijih od 60 godina. Ali čak i ako uspije vakcinisati gotovo sve njih, što su postigle neke zemlje u Evropi, hospitalizacije će se i dalje povećavati nakon što se zemlja otvori.
Kina je odobrila sedam vakcina, a sve ih proizvode kineske kompanije. Dvije najčešće korištene proizvode Sinovac, privatna kompanija, i Sinopharm, koji je u državnom vlasništvu. Oboje je odobrila Svjetska zdravstvena organizacija. Zasnivaju se na tradicionalnoj vrsti tehnologije cjepiva, koristeći inaktivirani oblik virusa Sars-CoV-2.
Kao i zapadne vakcine, Kina dobro pomaže u sprječavanju ozbiljnih bolesti, ali manje u zaustavljanju širenja koronavirusa. Teško ih je preciznije uporediti. Nekoliko studija je pokušalo to učiniti među uporedivim grupama ljudi, u isto vrijeme i na istom mjestu. U Kini nema dovoljno infekcija koje bi omogućile efikasno testiranje vakcine. Tako je većina podataka prikupljena negdje drugdje. Većina ispitivanja uključivala je izloženost varijantama koje nisu Delta.
Studija provedena na 61 milion vakcinisanih u Brazilu, provedena kada je većina infekcija uzrokovana tipom Gama, pokazala je da je Sinovac vakcina bila 75 posto učinkovita protiv hospitalizacije, a AstraZeneca 90 posto. U Čileu, Urugvaju i Indoneziji Sinovac je korišten u nacionalnim kampanjama vakcinacije. Pokazalo se 85-95 posto djelotvornih u ovim slučajevima protiv hospitalizacije i smrti. Kao i zapadne vakcine, ona manje dobro djeluje kod starijih osoba.
Manje je podataka koji se odnose na injekcije Sinopharma. Ali i oni se čine manje učinkovitima od nekih vakcina koje se koriste na Zapadu. U Bahreinu su ljudi vakcinisani Sinopharmom imali veće stope infekcije, hospitalizacije i smrti od onih koji su primili ubod Pfizera ili AstraZenece - posebno ako su bili stariji od 50 godina u vrijeme kada je Delta postala dominantna.
