Ocijenio je da postupak ide otežano, ali da ga se ipak pridržavaju "susjedi na našoj istočnoj strani".
U skupini za readmisiju nalaze se osobe koje ne zadovoljavaju uvjete uvedene 16. novembra. Slovenija je tada obavijestila Hrvatsku da prima samo izbjeglice koje dolaze iz ratom zahvaćenih zemalja - Afganistana, Iraka i Sirije. Istovremeno te uvjete primjenjuje i Hrvatska, a o svemu su obaviještene i Srbija i Makedonija. Od uvođenja novih pravila u Šidu je zapriječen ulazak u Hrvatsku za 1.110 osoba, saopćio je Ostojić.
Ulazak osoba koje ne zadovoljavaju uvjete dogovorene između zemalja kroz koje prolazi izbjeglička ruta, prema ministrovim riječima, događa se zbog kratkih rokova za utvrđivanje identiteta osoba, među kojima su i one bez odgovarajućih dokumenata.
Ostojić je upozorio da bi se dužim zadržavanjem osoba koje ne traže azil u Hrvatskoj kršile međunarodne konvencije.
Ponovio je stav Hrvatske da neće unositi podatke o izbjeglicama u Eurodac sustav, jer bi tako postala povratna hotspot točka za sve izbjeglice koje neće dobiti azil unutar Europske unije. Ostojić je ponovio i da je za unos podataka u Eurodac sustav uvjet funkcioniranje plana EU kojim bi registracija izbjeglica započela u ulaznim hotspotovima u Grčkoj.
Ostojić je potvrdio da je u međuvremenu počela razmjena podataka o izbjeglicama između Hrvatske i Slovenije, a očekuje da će se konačno uspostaviti sustav razmjene podataka između svih zemalja na izbjegličkoj ruti. Više će se, najavio je, znati 15. januara kada bi se na okupu trebali naći svi ministri unutarnjih poslova iz tih zemalja.
Komentirao je i posljednju odluku Slovenije o ograničenju od 840 izbjeglica po pojedinom vlaku koji prelazi hrvatsko-slovensku granicu.
"To ne stvara nikakav problem, prema broju ljudi koji stiže u Hrvatsku. Problem bi stvaralo u trenutku kada bi imali priliv puno veći od prosječno 3.000 osoba dnevno. Želim istaći da u kampu nemamo nikakvih incidenata", rekao je Ostojić.
Istaknuo je da je preseljenje kampa u Slavonski Brod pokazalo i financijsku opravdanost. Trošak zbrinjavanja izbjeglica s početna dva miliiona kuna dnevno sada je sveden na milion kuna. Do sada je potrošeno ukupno 114.533.566 kuna.
"Iz fonda za azil i migracije EU do sada smo dobili 80 posto od odobrenih 16,4 milijuna eura. To znači da su svi troškovi pokriveni", rekao je Ostojić dodajući da očekuje da će cijeli sistem nastaviti funkcionirati, te da eventualne promjene zavise o odlukama buduće vlade.
