Glasanje o opozivu je održano nakon što je izvještaj istražnog odbora pokazao da je Meta prekršio 16 članova Ustava Albanije uoči izbora 25. aprila.
Meta je optužen da je imao pristrasan pristup tokom održavanja izbora favorizirajući predstavnike albanske opozicije u odnosu na vladajuću Socijalističku partiju.
Osim toga, Meta se tereti da je tokom održavanja izbora pozivao građane na proteste i nasilje.
Nakon što su članovi parlamenta izglasali ovu odluku, opoziv albanskog predsjednika mora potvrditi i Ustavni sud Albanije. Tokom odlučivanja, na sjednici mora biti prisutno šest članova, a najmanje pet mora glasati za opoziv kako bi odluka postala pravosnažna.
Albanski predsjednik oglasio se nakon opoziva te je poruičio kako će se boriti protiv odluke koju je opisao kao ilegalnom.
"Ovakve iniciajtive neprihvatljive su u demokratskim društvima", rekao je Meta.
Iako je funkcija predsjednika Albanije prilično ceremonijalnog karaktera, predsjednik ima određenu kontrolu nad pravosuđem i oružanim snagama.
Do sada, funkcija albanskog predsjednika smatrala se apolitičnom pozicijom, međutim Meta je tokom svog mandata bio otvoreni kritičar politike albanskog premijera Edija Rame što mnogi smatraju kao glavnim razlogom zbog čega je vladajuća albanska partija glasala za njegov opoziv.
Kritike su se naročito pojačale u periodu pandemije koronavirusa, a Meta je optužio premijera Albanije za stvaranje "kleptokratskog režima" te je poručio kako Rama, mimo svih albanskih zakona, drži zakonodavne, administrativne i sudske ovlasti u svojim rukama.
