Picula je dodao da je svakako potrebno nastaviti sa radom i reformama unutar granica, ali i da EU na zapadnom Balkanu ponovo aktuelizuje politiku proširenja kako se ne bi otvorio prostor za druge političke igrače sa istoka.
"U svakom slučaju, iduće proširenje EU, ma kad se ono dogodilo, neće biti bez Crne Gore. Da li će CG ući sama, da li sa još jednom državom to je sad otvoreno pitanje, ali ukoliko nastavi ovakav posao kakav radi 10 godina onda odista sljedeće proširenje neće biti moguće bez CG", kazao je Picula.
Kako je rekao, mora se konstatovati dobro obavljen posao koji je Crna Gora odradila do sada, ali se mora i nastaviti sa reformama i radom, jer ukoliko izostane dalji napredak može doći do ozbiljne frustriranosti.
"Crna Gora ima razrađene procedure, mehanizme za napredovanje prema okončanju pregovora ali ono što se nije obavilo morat će se obaviti u okolnostima koje neće svaki put biti jednostavne. Ovog trenutka politička scena u Crnoj Gori je polarizovana, postoje ozbiljna neslaganja između vlasti i opozicije oko toga kako dalje. Međutim, evo ja ću sa svojim iskustvom pokušati preovladati taj jaz kako bi dostigli zajednički cilj - članstvo CG u EU", ocijenio je Picula.
Komentarišući neučešće crnogorske opozicije u Parlamentu, kazao je da bojkot poslije nekog vremena postaje kontraproduktivan i zapravo udaljava od cilja.
"No, za pristup Uniji pored unutrašnjih biće potrebni i povoljniji eksterni uslovi. Da politika proširenja postane ako ne najprioritetnija, ono jedan od prioriteta EU u mandatu koji je počeo. Ali s druge strane treba primijetiti i da postoji serija otvorenih pitanja što i stoji u posljednjem izvještaju EK o Crnoj Gori, a to je sve ono što obuhvataju pregovaračka poglavlja 23 i 24, dakle jačanje pravne države, nezavisnost pravosuđa, puna sloboda medija, ekonomski prosperitet", konstatovao je izvjestilac, prenosi Tanjug.
Upitan smatra li da politika proširenja mora biti izraženija u vrijeme sve češćih pokušaja destabilizacije ovog regiona, koji nesumnjivo dolaze iz Rusije, Picula je kazao da se s tom tezom apsolutno slaže i da je ovog trenutka to jedna velika tema koja izaziva debatu u svim institucijama EU, a riječ je, kako je naveo, o kontroli ili sprečavanju uticaja izvan evropskih faktora na političke procese na zapadnom Balkanu.
"Mislim da je to jedan od motiva za nešto ozbiljnije pristupanje obnovi politike proširenja jer zapravo najuticajnije zemlje članice EU vidjele su da ako njihovo djelovanje oslabi ka ovom regionu, da će se otvoriti prostor za neke druge igrače", poručio je Picula.
Tonino Picula, hrvatski socijaldemokratski poslanik u Evropskom parlamentu, poručio je za NOVU M i da mu nisu strani problemi zapadnog Balkana, da poznaje Crnu Goru te da je novu funkciju izvjestioca za tu zemlju preuzeo sa velikom radošću, ali i odgovornošću.
"Vlast s Temua" ili šta bi bilo s Donjom Jablanicom da udruženja i građani nisu zasukali rukave
