Gospodine Picula, kao izvjestilac Evropskog parlementa za Crnu Goru, šta smatrate da je obilježilo evropski put Crne Gore u peridu 2019-2020?
Protekle dvije godine definitivno su obilježili regularan izborni proces i mirna tranzicija vlasti, prvi put u trideset godina u Crnoj Gori, te otvaranje i posljednjeg pregovaračkog poglavlja u procesu pristupanja Europskoj uniji. Crna Gora je najdalje odmakla na tom putu s otvaranjem svih i privremenim zatvaranjem tri poglavlja.
Što se tiče daljeg napretka, najveći izazov biće svakako zatvaranje otvorenih poglavlja. Sigurno je da će napredak u svim poglavljima zavisiti od napretka u vladavini prava, odnosno poglavljima 23. i 24.
Koja su to dostignuća, a koji problemi kojih moraju biti svjesni i u Podgorici i u Briselu?
Treba biti svjestan ograničenog napretka koji je Crna Gora postigla u pravosudnoj reformi, zbog čega bi crnogorska vlast u najskorijem roku trebalo da se uhvati u koštac s pitanjima nezavisnosti, profesionalnosti, efikasnosti i odgovornosti sudija, u skladu s preporukama GRECO. Isto važi i za reformu javne uprave koju svakako treba nastaviti i bazirati na stručnosti, ali i postizborno kadriranje gdje bi trebalo izbjegavati politički revanšizam.
U izvještaju je naglašena konstruktivna uloga Crne Gore u kontekstu regionalne saradnje i međususjedskih odnosa, a vrijedi pohvaliti i nastaviti dosadašnju potpunu usklađenost sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, kao i učešće u zajedničkim misijama.
Na kraju, posebno sam naglasio područje slobode i nezavisnosti medija koje zabrinjava i koje je i u zadnjih pet izvještaja Evropske komisije ocijenjeno „bez napretka“. Već sam ranije osudio napade na novinare i pozvao na hitnu istragu i kažnjavanje počinilaca. Upravo je sloboda medija jedna od osnovnih vrijednosti EU, pa će to pitanje biti jedno od okosnica crnogorskog pretpristupnog puta.
Prilikom predstavljanja nacrta Vašeg izvještaja u Spoljnopolitičkom odboru Evropskog parlamenta, iz Evropske komisije je poručeno da je za Crnu Goru sada važno da "ne nazaduje" u ranijim dostignućima, posebno kada je riječ o vladavini prava. Da li Vi vidite gdje konkretno postoji opasnost od nazadovanja Crne Gore i šta mogu biti eventalne posljedice, s obzirom na primjenu nove metodologije koja uključuje i princip reverzibilnosti?
Kao što sam već naglasio, mislim da je potrebno posebno paziti na događanja u pravosuđu i sudstvu, i dosadašnji ograničen napredak u pravosudnoj reformi. Dobro je da je prošlonedjeljnim povlačenjem prijedloga izmjena Zakona o državnom tužilaštvu i Tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju izbjegnut potez koji bi se sigurno mogao protumačiti kao nazadovanje.
Svaki potez poput takvih izmjena zakona, posebno imajući u vidu još višu podršku članstvu Crne Gore u EU, imao bi dvostruke negativne posljedice za crnogorsku vlast: usporavanje procesa pregovora s jedne i nezadovoljstvo građana Crne Gore s druge strane.
Kako vidite najavljenu mogućnost boljeg dinamizma odnosno bržeg napretka na evrointegracionom putu Crne Gore od početka primjene nove metodologije? Šta je realno očekivati u narednim mjesecima kada je pristupni proces Crne Gore u pitanju?
Moj je utisak nakon prvog sastanka s novom crnogorskom glavnom pregovaračicom, gospođom Zorkom Kordić, da su u Podgorici svjesni svojih prioriteta i težine ocjena navedenih u Izvještaju. Minimalna većina u Skupštini i kohabitacija na relaciji Vlada-predsjednik su okvir u kojem su moguća samo tri raspleta, od kojih je samo jedan poželjan, a to je konsenzus oko zajedničkih rješenja za ključna pitanja Crne Gore i jačanje demokratskih institucija, na čemu insistira EU i nudi svoju logističku i svaku drugu podršku.
Koliko raznorodni politički okvir i politička kohabitacija unutar Crne Gore mogu da se odraze na opšti napredak zemlje?
Crna Gora se nalazi u politički izuzetno dinamičnoj i složenoj situaciji. Nije samo riječ o sučeljavanju na relaciji Vlada-predsjednik Republike ili tanke parlamentarne većine s parlamentarnom manjinom. Čini mi se da se radi i o konfrontiranju vrlo različitih političkih grupa unutar same vladajuće koalicije.
Gotovo od početka mandata nove vlasti uočljiva je osjetljiva kohabitacija nekoliko koalicija koje čine vlast. Već sam ideološki raspon učesnika okupljenih u vladajućoj strukturi zahtjeva ozbiljan napor i kompromise kako bi se održala. Za jedan dio vladajućih upitan je i sam koncept crnogorske državnosti i suvereniteta. U takvom kontekstu, biće naročito teško dogovarati rješenja kad jednom na dnevni red dođu konkretni problemi u pregovorima s Briselom tokom zatvaranja pojedinih poglavlja.
Vaš Izvješataj naglašava i veliku podršku koju evrointegracioni put, ali i sama EU, imaju među građanima Crne Gore. Na šta tako jasan stav građana obavezuje vlasti u Podgorici, a na šta samu EU?
Mislim da je i prvi govor sada više ne tako novog crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića bio priznanje važnosti EU-integracija za Crnu Goru, odnosno deklarisanje oko ulaska u EU kao najvažnijeg spoljnopolitičkog cilja zemlje. Podrška Crnogorki i Crnogoraca ulasku u EU u posljednjim anketama dodatno je porasla na 76,6 odsto, dok pozitivno mišljenje u EU ima osamdeset odsto građana zemlje, što znači da i više od pola birača vladajuće koalicije želi Crnu Goru u EU. To je velika poruka koaliciji koja i sama ističe privrženost EU-putu, zbog čega gotovo i da nema prostora za antievropske opcije.
Što se tiče EU, to nas obavezuje da dodatno ojačamo sve mehanizme podrške građanima Crne Gore na njihovom evropskom putu i tim putem krenemo u ponovnu izgradnju spoljnopolitičkog kredibiliteta Unije. Bez obzira na nedavne oscilacije i zastoje, politika proširenja ne sme postati drugorazredni interes EU. Ako EU ne ostane projekat otvoren za nove članice, rizikuje dalje slabljenje na globalnoj sceni.
Da li možemo očekivati negativne efekete po kredibilitet EU u Crnoj Gori, ali i regionu, kada je riječ o nedavno viđenim ponovnim blokadama procesa proširenja od strane nekih zemalja-članica, ali i kada je riječ o EU solidarnosti u raspodjeli vakcina koje su u Crnu Goru, za sada, stigle samo iz susjedne Srbije?
Drago mi je da smo Crnoj Gori u najtežim trenucima prvog talasa kovida 19 uspjeli da pomognemo logistički i finansijski, i volio bih kada bi Crna Gora uspjela ponovno da pronađe uspješan model borbe protiv zaraze.
U drugom talasu, nakon što je više efikasnih vakcina već razvijeno, snosimo dio tereta nesnalaženja, pogrešnih procjena u nabavci i distribuciji vakcina, ali i u odnosima s farmaceutskim kompanijama. Tako smo i kao građani članica i sami bili izloženi povećanom riziku zaraze i mnogo gorih, smrtnih posljedica. To je kriza koja je na vidjelo izbacila čitav niz novih problema u odnosima među članicama, koje će, bojim se, još veoma dugo biti predmet rasprava i međusobnog optuživanja.
Premijer Zdravko Krivokapić u razgovoru za DW iznio je uvjerenje da će upravo Crna Gora postati 28. Država-članica i to "optimalno" 2025. godine. Kako Vi vidite mogućnosti Crne Gore u pogledu članstva u EU? Naravno da bih volio da do kraja ovog mandata u Evropskom parlamentu u ljeto 2024. imam priliku ili da glasam za pristupanje Crne Gore Uniji ili barem da budem svjedok okončanja pregovora o pristupanju. Opet pozivam sve građanke i građane Crne Gore da pritiskom na izvršnu i zakonodavnu vlasti podstaknu ubrzane reforme potrebne za pristupanje u skoroj budućnosti.
Tonino Picula je političar Socijaldemokratske partije Hrvatske. Bio je ministar vanjskih poslova u vladi Ivice Račana, a sada je poslanik u Evropskom parlamentu i specijalni izvjestilac tog parlamenta za Crnu Goru. Intervju prenosimo s Deutsche Wellea.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
