Picula za Klix.ba: Bošnjaci trebaju da štite "zajedničku kuću", jer mogu ponoviti Jugoslaviju u BiH
Prema njegovim riječima, Evropska unija (EU) je došla na granicu BiH, Srbija započinje pregovore sa EU, dok je Crna Gora otvorila pet poglavlja pregovora.
"BiH ostaje u tom nekom bermudskom trokutu za sebe, u okviru zemalja koje napreduju. Građani BiH to ne zaslužuju. To je opasna pozicija. Bojim se implozije, ne eksplozije u BiH", kazao je Picula za Klix.ba.
Rješenje vidi u kantonizaciji cijele BiH, iako je svjestan da ukidanje Republike Srpske kao takve nije provedivo.
"To znači da se pronađe i definira kanton kao poslovni model državnog ustroja, gdje se na sretan način spajaju i konstitutivna prava naroda, ali i prava građana. Kantoni moraju postati jedna vrsta institucionalne simetrije između dva entiteta. Ali, to bi itekako pomoglo u traženju pravičnijeg i sustavnijeg dogovora u odnosima Bošnjaka i Hrvata u FBiH", smatra Picula.
Dayton 2 nije moguć
Zalaže se za primjenu švicarskog rješenja u BiH.
"Sviđa mi se definicija Švicarske kao zemlje spojene unutrašnjim kontradikcijama. Niko im nije nametnuo kantonalni sustav. Oni su u povijesnom hodu, tokom kojeg su se i sučeljavali, došli do rješenja koja garantira stabilnost. Ako je to mogla Švicarska, zašto to ne bi bilo rješenje za BiH? Ja ću tražiti podršku za tu ideju i uvjeren sam da ima dosta ljudi koji razmišljaju slično", naglasio je Picula.
S tim u vezi, smatra da bošnjački narod, kao većinski narod u BiH, sa traumatičnim nedavnim iskustvom, mora ponijeti glavninu odgovornosti "za transformaciju nečeg što očito više ne daje rezultate", upravo zato da "zaštite zajedničku kuću".
"Trebaju biti osjetljivi koji put i na zahtjeve koji im se odmah i ne sviđaju i koji vuku na rješenja koja bi njih kao nacionalnu zajednicu ugrožavala. Sa pojačanom odgovornošću treba ići jedna vrsta osjetljivosti. Mogu razumjeti osjetljivost na treći entitet, jer miriše kao nova divizija podjele zemlje. Ali, ja sam za to da se detabuizira i ta ideja koja će sigurno imati više protivnika. Ali, ne vidim zašto se na nož dočekuje ideja o federalizaciji kad se već zove FBiH? Znamo da se dogodilo Jugoslaviji. Bošnjaci imaju izbor. Ili će ponoviti Jugoslaviju, na svoju štetu, ili će crpiti najbolje što se dogodilo iz razvoja evropske ideje gdje su veliki i mali povezani, a pritom slon ipak ne zgazi piliće", naglasio je.
Ipak, ne vjeruje da uskoro može biti organizirana velika konferencija koja bi u nekoliko dana riješila probleme BiH.
"Nije to realno očekivati. Dayton je izraz posebnih prilika sredinom '90-tih godina kada je trebalo zaustaviti rat, stradanje ljudi i razaranje. Nije dobro zatvoriti u aviobazu i onda iz njih iscijediti kakav-takav sporazum. U Butmiru to nije dalo rezultate, u Daytonu u bazi jeste. Ne vjerujem u suvislost organizacije takvog jednog velikog skupa. Ja sam za jednu sustavnu, otvorenu priču o tome kako nadograditi daytonske institucije", naglasio je on.
Nada se da pojačana aktivnost EU u BiH neće biti još jedan ćorsokak, podsjećajući da će biti puno sličnih pokušaja ranije.
"Da li će zadnja inicijativa rezultirati nekom vrstom preddogovora prije svega u okviru EU, te da li će to potaknuti bh. političare pa i institucije da tu priliku iskoristi do kraja, ostaje da se vidi", kazao je on, te dodao da svi koji su uključeni u ovaj proces moraju da se malo uozbilje i prepoznaju tuđi interes kao svoj.
Sjena privremenosti nad BiH
Očekivao je da se administracija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) aktivnije uključiti u rješavanje problema BiH, na suptilan način, kao u slučaju pregovora Prištine i Beograda. U međuvremenu se, podsjeća, dogodio problem Ukrajine. No, upozorava da BiH nije Ukrajina, Bjelorusija, da ne pripada zemljama Magreba.
"Ona je unutrašnje dvorište EU. To je pobudilo dio institucija i pojedinaca u EU za ovaj pristup koji je u ovom trenutku neispitan. Sastoji se u tome da se, naravno, ne akomodiraju slabosti bh. političke scene, da se ne odustaje od politike uvjetnosti, pravila moraju važiti jednako za sve koji žele biti članove EU, ali neophodno je izvršiti stanovita prilagodba okolnostima koje vladaju u BiH. Pri tome se naravno misli na jednu vrstu stvaranja nekih tehnički pretpostavki da zemlja, naravno, krene u dogovor i rješavanje problema koje predstavljaju ozbiljan kamen spoticanja", njegov je stav.
U Evropi, govori on, postoji škola mišljenja u Evropi koja kaže da nema popuštanja nikome.
Komentirajući politiku predsjednika RS, Picula kaže da Milorad Dodik izgleda karikaturalno kada Krim uspoređuje sa RS.
"Njega se ne treba podcjenjivati s obzirom na dugotrajnost onog što je trebala biti privremena tvorevina. Sada sjena privremenosti pada na cijelu BiH. Međutim, ako ja kao praktičan političar trebam tražiti neku vrstu rješenja vidim optimizam budu situacija u Srbiji. Ako je Srbija pokazala da se može kreativno odnositi prema vlastitoj budućnost, rješavajući pitanje Kosova, ne vidim razloga da Srbija na putu ka EU ne bi pokazala drugačiji odnos prema RS", zaključuje Picula.
