"Ključ i 'sidro' ekonomskog smjera Hrvatske u budućnosti, zbog kojeg jača povjerenje u našu politiku od strane Europske Komisije, agencija i međunarodnih finansijskih institucija, je ulazak u europodručje. Smjer ulaska u europodručje i to s izglednim odlukama koje očekujemo u junu, a članstvo u eurozoni 1. januara 2023., daje kredibilitet svemu što radimo. Ljudi koji se ovime vrlo detaljno i stručno bave znaju što to znači za ekonomiju i stabilnost. Oni upravo taj motor kretanja hrvatske ekonomije vide kao jedan od najvažnijih", rekao je Plenković na konferenciji za novinare u Banskim dvorima.
Konferencija je uslijedila nakon što je američka agencija za kreditni rejting 'Fitch' jučer podigla kreditni rejting Hrvatske za jednu razinu, ističući napredak u pripremama za članstvo u eurozoni i snažan oporavak hrvatske ekonomije od pandemijske krize.
To je najbolji kreditni rejting u historiji Republike Hrvatske,.
Fitch procjenjuje da će Hrvatska uprkos pandemijskom šoku biti u poziciji da postane članicom eurozone u zacrtanom roku, januaru 2023., otprilike godinu dana prije nego što su u agenciji do sada prognozirali.
"Hrvatska je ocijenjena najboljim investicijskim rejtingom u historiji, nikada nismo imali BBB i pozitivne izglede. To nagovještava što ta agencija procjenjuje, prateći što se događa s našom fiskalnom politikom", rekao je Plenković.
Sagledao je sinoćnju poruku FItcha u kalendaru predstojećih odluka o ulasku Hrvatske u eurozonu, pri čemu se bitna odluka očekuje u junu iduće godine.
Kad se tada, na čemu se intenzivno radi, od onih koji o tome odlučuju dobije pozitivan odgovor o hrvatskom ulasku, Plenković je rekao da će se "automatski slati" signali prema agencijama da će Hrvatska biti još predvidljivija, stabilnija i ekonomski i finansijski još snažnija.
Naglasio je da poruke od strane Fitcha i Komisije, koja je ove sedmice značajno podigla prognozu rasta hrvatske ekonomije, nisu samo bitne za zaduživanje države na domaćem i stranim finansijskim tržištima, već da ova vrsta "vjerodajnica" i legitimiteta pomaže svima - malom i velikom gospodarstveniku, bankama, građanima, odnosno cijelom sustavu koji je međusobno povezan.